Programska knjižnica 9. Lošinjskih dana bioetike - Hrvatsko ...

The discourse should not only be about the contact and handling of
the nature and the environment but we should also reconsider its relation
to the human society. For only if we reconsider this relation and therefore
criticise the social circumstances and the handling of the nature it can lead
to a lasting change of the way we deal with the nature.
EKOLOGIJA –
GLAVNI IZAZOV NOVE EPOHE?!
Jedan od glavnih izazova za 21. stoljeće je suočavanje s problemom
okoliša na nov način. Postaje sve jasnije da više nije moguće povećati kapitalističku
proizvodnju bez razmišljanja o posljedicama na okoliš koje su
dio proizvodnje, te kako bi bilo moguće utjecati na njih.
Zadatak je integrativne bioetike, a posebno ove konferencije, razmišljati
o novoj epohi, no pitanja ekologije nisu toliko u centru pažnje koliko
bi njihov značaj mogao sugerirati.
Rasprava ne bi trebala podrazumijevati samo dodir s prirodom i odnos
prema okolišu nego i odnos prirode prema ljudskom društvu. Jedino ako
uzmemo u obzir ovaj odnos i u skladu s tim kritiziramo društvene okolnosti
i odnos prema prirodi, može doći do promjena u našem pristupu prirodi.
MARIJA SELAK
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia
BIOETIKA I FILOZOFIJA SVIJETA
Tradicionalnu kozmologiju, kojom se nekada objašnjavao svijet, istisnula
je dominacija znanosti nad filozofijom nakon što je došlo do njihova
odvajanja. Današnja, prirodoznanstvena kozmologija dobila je prednost u
pružanju odgovora na pitanja o tome što je svijet, dok je neempirijska sveobuhvatnost
– temeljna odrednica tradicionalne kozmologije – postala bespotrebnom.
Poticaje povratku kategorije obuhvatnosti možemo pronaći u
ideji integrativne bioetike s jedne strane i u filozofiji svijeta s druge strane.
Nakana je ovog rada da, slijedeći te poticaje, uspostavi poveznicu između
integrativne bioetike i filozofije svijeta na tragu rasprava koje su vođene u
117