Programska knjižnica 9. Lošinjskih dana bioetike - Hrvatsko ...

WHAT KIND OF KNOWLEDGE DO WE NEED?
From the Greek term sophia to the Potter’s terms ‘wisdom’ and ‘biological
knowledge’, author analyses different philosophical and scientific
concepts of knowledge. The author of this paper agrees with Jaspers on the
notion that what is “transferable from philosophy into the common reasoning
is what at the end decides on its worthiness”. The author concludes
that the demand for an orientational knowledge corresponds with the new
epoch and bioethical perspective, and is trying to define this demand not
only from the history of philosophy (Kant, Jaspers), but also from the demands
of the new epoch itself.
HRVOJE JURIĆ
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia
POČECI I PRA-POČECI BIOETIKE
Pitanje o nastanku bioetike nema samo historiografski značaj, nego nas
također može približiti pojmu bioetike, odnosno pomoći nam da odgovorimo
na pitanje o tome što je zapravo bioetika, odnosno što bi bioetika mogla
i trebala biti. U tu svrhu, važno je distingvirati tri nivoa na kojima se pitanje
o početku bioetike može tematizirati.
1) Kada se govori o početku bioetike i pokušava se u vremenu i prostoru
locirati njezin nastanak, mišljenja se razilaze, ali većina povjesničara
bioetike slaže se oko toga da je nastanak bioetike bio iniciran znanstveno-tehničkim
napretkom i krizom znanstveno-tehničke civilizacije. S
obzirom na to, početak bioetike možemo povezati ili s krizom medicine
i propitivanjem modernih prirodnih znanosti ili s diskusijama o upotrebi
nuklearne tehnologije i ekološkoj krizi.
2) U raspravama o nastanku bioetike često se ističu i konkretni događaji
koji su doprinijeli artikulaciji pitanja koja danas nazivamo bioetičkima.
U tom smislu, jedni navode stavljanje u upotrebu stroja za dijalizu i
osnivanje prvog bioetičkog komiteta (Seattle, 1962.), a drugi bacanje
atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki (1945.).
78