Programska knjižnica 9. Lošinjskih dana bioetike - Hrvatsko ...

KAREL TURZA
Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Srbija /
School of Medicine, University of Belgrade, Serbia
O BIOETIČKOJ EPISTEMOLOGIJI
Objašnjenje, razumijevanje ili integrativna paradigma?
Filozofija znanosti (i/ili epistemologija) dugo se bavila pitanjem najsvrsishodnije
spoznajne paradigme. Danas (i dalje) poglavito nastoji riješiti
problem koji je ozbiljno počeo okupirati pažnju znanstvenika i filozofa
još prije više od 120 godina. Unutar društvenih znanosti, problem je najprije
eksplicitno stavljen na dnevni red u poznatom sukobu pozitivizma i
historizma u Njemačkoj, u takozvanoj borbi oko metode (Methodenstreit),
koja je počela krajem XIX. stoljeća kada su W. Diltey, W. Windelband, H.
Rickert i dr. odbacili pozitivistički koncept prema kojem je objašnjenje, to
jest otkrivanje kauzalnosti osnovni zadatak istraživanja društvenog života,
odnosno historijskog procesa. Prema rečenim protivnicima pozitivizma,
svijet društva/kulture, kao i historijska stanja i procesi mogu (samo) da
se razumiju i umjesto pozitivističkih metoda, takozvane duhovne znanosti
(Geisteswissenschaften), odnosno kulturna znanost (Kulturwissenschaft),
odnosno, kasnije, sociologija razumijevanja (verstehende Soziologie) do
relevantnih spoznaja mogu doći samo ako se oslone, prije svega, na hermeneutiku,
drugim riječima i u krajnjoj liniji, na razumijevanje. Ovaj je sukob,
zapravo, proizlazio iz dvije bitno drukčije ontološke zamisli. Prema jednoj
(pozitivističkoj), sve postojeće, i prirodno i društveno/kulturno/historijsko
postojeće, nije ništa drugo doli više ili manje kompleksan sistem odnosa
uzroka i posljedica; prema drugoj, opozitnoj zamisli, društvo, kultura, historija
radikalno se razlikuju od prirodno postojećeg, jer u njima ne vlada kauzalnost,
nego vrijednosti, slobodna volja itd. Ovaj se sukob, nekoliko decenija
kasnije, na specifičan način, doduše, prenio i u same prirodne znanosti,
točnije u najrazvijeniju znanost, fiziku: Einstein vs. Heisenberg/Bohr. Einsteinovoj
koncepciji posvemašnje uređenosti univerzuma (»Bog se ne igra
kockicama«) suprotstavljene su spoznaje kvantne fizike, po kojima u intrai
inter-atomskim prostorima ne vlada kauzalnost. Ovi problemi, iako apstraktni
i naizgled vrlo udaljeni od praktičnog svijeta života (Lebenswelt),
imaju mnoge implikacije i za njegovo duhovno prisvajanje i u praktičnom
djelovanju. Moderna medicina, koja je u svom biomedicinskom, danas pre-
137