Programska knjižnica 9. Lošinjskih dana bioetike - Hrvatsko ...

ŽIVČANE MATIČNE STANICE –
KAKO SADAŠNJA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA UKAZUJU
NA NJIHOVU MOGUĆU PRIMJENU U BUDUĆNOSTI
Nastanak novih živčanih stanica proučava se na životinjskim modelima,
najviše na mišu i štakoru, te se kasnije osnovne postavke provjeravaju
na mozgu čovjeka. Nove živčane stanice nastaju od živčanih matičnih stanica
koje su u odraslom mozgu smještene u subventrikularnoj zoni uz moždane
komore, te u gyrusu dentatusu hipokampusa. Poznato je na pokusima
na miševima da se u slučaju oštećenja mozga ove stanice mogu usmjeriti
prema oštećenom području. Stoga veliki dio istraživanja živčanih matičnih
stanica teži procijeniti mogućnosti ovih stanica već prisutnih u našem mozgu
da se uključe u procese obnove, bilo zbog ozljede, moždanog udara ili
neurodegenerativnih bolesti.
Drugi pristup se osniva na unošenju u mozak živčanih matičnih stanica
dobivenih od druge jedinke, a kao njihov izvor koristi se fetalni mozak
ili embrionalne matične stanice. Živčane matične stanice presađuju se tijekom
pokusa na životinjama uglavnom direktnim injiciranjem u mozak.
Naša istraživanja (Mitrečić et al. (2010) Cell Transplantation, doi: 10.372
7/096368910X498269) pokazuju da se ove stanice mogu primijeniti i putem
krvi. Dok u zdravog štakora neće iz krvi preći u mozak, kod bolesnog
štakora ove stanice ulaze u mozak i većinom odlaze u bolešću zahvaćene
dijelove mozga.
Stoga je velika nada usmjerena k primjeni živčanih matičnih stanica u
obnovi nepovratno izgubljenih živčanih stanica u bolesnika s oštećenjem
mozga. Posebno je pitanje bi li se živčane stanice mogle primjenjivati i u
zdravih ljudi. Možemo li pretpostaviti da bi ove stanice pomogle boljem
djelovanju zdravog mozga? Tek pažljiva znanstvena istraživanja trebaju
jasno ukazati na pozitivna djelovanja i moguće nuspojave korištenja živčanih
matičnih stanica, te razjasniti opravdanost njihove primjene u obliku
staničnog pripravka u ljudi.
60