Programska knjižnica 9. Lošinjskih dana bioetike - Hrvatsko ...

kao neetično? Treba li primjena biti odobrena, odbijena ili podržana? Na
ova se pitanja može odgovoriti ako postoji zadovoljavajuće etičko vrednovanje
dopinga, bilo u sportu ili u profesionalnom životu ili u školi. Rezultat
neće biti jednostavno Da ili Ne, nego će, naprotiv, biti potrebno jedno diferenciranije
istraživanje. Gledišta o tome uključuju društvene posljedice
lijekova za neuro-poboljšanje koji bi u budućnosti bili bezopasni.
IVANA ZAGORAC
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia
BIOETIČKA MISAO ALBERTA SCHWEITZERA
Protest protiv nuklearnog naoružanja
Albert Schweitzer, teolog, glazbenik, liječnik, misionar i filozof ostao
je zapamćen po svome ustrajnome promoviranju holističkog zahvaćanja
pojma ‘život’ iz kojeg proizlazi njegova specifična etička koncepcija temeljena
na brizi i odgovornosti. Os Schweitzerove etike je koncept ‘strahopoštovanja
prema životu’ kao pokretačke snage naše samorealizacije, ali
i osjećaja empatije prema svim živim bićima. Posebnost Schweitzerove
bioetičke misli osnažena je njegovim kontinuiranim humanitarnim radom,
kao i političkim angažmanom u društvenim pokretima 1950-ih godina.
Izlaganje se usmjerava na ulogu Alberta Schweitzera u anti-nuklearnim
i anti-ratnim pokretima koji su obilježili društvenu klimu nakon Drugog
svjetskog rata. Testiranje prve hidrogenske bombe (1954.) potaklo je
Schweitzera, tada već laureata Nobelove nagrade za mir, na javni angažman
protiv daljnjih pokusa i ulaganja u naoružanje te na promoviranje
odgovornog odnosa prema nadolazećim generacijama. U izlaganju se tematiziraju
njegovi govori, pisma i apeli kojima se pridružio istaknutim
svjetskim znanstvenicima i humanitarcima u anti-nuklearnim i anti-ratnim
djelovanjima.
145