You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Kroz istoriju grada do novog dru{tva<br />
Zaklju~ak<br />
Koncept urbanog<br />
123<br />
Kakvu pouku izvu}i iz ovog istorijskog pregleda da bi se osmislio i izgradio<br />
grad dana{njice? Filozofski problem par excellence jeste problem jedinstva<br />
i mno{tva. To isto va`i i za grad koji nastaje sa podelom rada, a osnovni<br />
izazov koji se pred njega postavlja sastoji se u tome da se to mno{tvo uklopi<br />
u `ivu i kreativnu celinu. Istorija grada i jeste istorijat principa uklapanja, {to<br />
smo uostalom i poku{ali da prika`emo na prethodnim stranicama.<br />
Anti~ki ili carski grad uspevaju da objedine razli~ite delatnosti stvaraju-<br />
}i odre|enu hijerarhiju me|u njima, rukovode}i se pri tom kosmi~kim poretkom,<br />
dok piramida predstavlja sintezu takve organizacije. Osnovni princip<br />
delovanja u Atini jeste politi~ke prirode: debate gra|ana se odvijaju na javnom<br />
trgu, u duhu ravnopravnosti i logi~nog argumentovanja, u raspravama<br />
o onome {to je trebalo ~initi. Me|utim, slobodni gra|ani su ipak predstavljali<br />
manjinu, uveliko arhai~nu, selja~ku, koja je prethodila podeli posla. A kada<br />
su Grci iz klasi~nog perioda naumili da podignu grad u kome bi se vodilo<br />
ra~una o raspodeli aktivnosti, to je ~inila ili „u~ena” elita rukovode}i se principom<br />
funkcionalisti~kog deljenja, uz rizik da ra{~lani celinu, ili se, pak, postupalo<br />
prema ontologiji koja je opona{ala nekada{nji kosmi~ko-religiozni<br />
poredak, tako da je grad naprosto dobijao novu hijerarhiju. Kao posledica<br />
hri{}anskog delovanja usmerenog ka obru{avanju piramidalnog poretka, srednjovekovni<br />
grad kombinuje razli~ite na~ine podele rada, bez ikakvog hijerahijskog<br />
odnosa. No, te uveliko priznate razlike, iz kojih proizilazi organizacija<br />
zajednica, nisu bile toliko indivudualne koliko profesionalne prirode. S<br />
druge strane, moderna vremena vode ra~una o individuama kao takvima. Pa<br />
ipak, kako se prema njima odnosi kraljevski grad? U prvom planu je volja<br />
koja, upravljaju}i se prema geometrijskom principu, nivelira teritoriju koju<br />
in`enjeri-funkcioneri dele na tehni~ko-administrativan na~in, te od njega ~ini<br />
homogenu celinu u kojoj vi{e nema razlika: re~ je o jedinstvu naspram<br />
mno{tva. Takav grad, osmi{ljen kako bi se u svest svakog pojedinca utisnula<br />
ideja jednog politi~ko-nau~nog autoriteta, ko~i, pa ~ak i sterili{e svako krea-