Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Kroz istoriju grada do novog dru{tva<br />
vlastica, razli~itih prava u okviru kolektivne suverenosti koja ih priznaje i<br />
odobrava. Drugim re~ima, sa~injena je od pojedina~nih oblika koji samoupravljaju<br />
(termin „stale`” sada menja svoje zna~enje u odnosu na ono koje je<br />
imao u feudalnom sistemu), uzajamno vezanih, bez postojanja ikakvog hijerahijiskog<br />
odnosa. Integrisane razlike, izdiferencirana celina – ovakav oblik<br />
je i u dana{nje vreme nostalgi~no prisutan u procesu osmi{ljavanja urbanog<br />
prostora, naro~ito ako pomislimo na „~etvrti” sa {arolikim prisustvom raznih<br />
delatnosti i slu`bi, koje bi trebalo da zadovolje potrebe svih stanovnika.<br />
I u mesopotamijskom gradu ili, {ire gledamo, imperijalnom, kao i u Platonovom<br />
Kaliopolisu, razlike su zaista postojale. Pa ipak, me|u njima je postojalo<br />
hijerahijsko ustrojstvo. Istina, u funkcionalisti~koj Atini to nije bio slu~aj, pa<br />
ipak, razlike su bile deo neutralnog prostora, me|usobno izdeljene i izolovane<br />
pod dejstvom tehni~ko-nau~ne inteligencije. Dru{tvena i urbana originalnost<br />
Pariza iz VIII veka je nerazdvojiva od njegove mentalne originalnosti,<br />
nerazdvojiva pre svega od koncepcije „poretka” koju daje Toma Akvinski<br />
kada je re~ o osmi{ljavanju jedinstva mnogostrukih oblika. Upravljaju}i se<br />
prema Bogu, ljudi se upravljaju i jedni prema drugima, na autonoman na~in.<br />
Kako je to veoma dobro uo~io @or` de Lagard (Georges de Lagarde), dru-<br />
{tveni `ivot jeste rezultat beskrajne raznolikosti slobodnih delatnosti koje ne<br />
samo da se ne zadovoljavaju prostom jukstapozicijom, ve} obrazuju organizovnu<br />
dinamiku. I dok je homogenizuju}i centralizam prigu{uje, poredak<br />
udahnjuje `ivot upravo zato {to iziskuje pluralitet bez koga su nemogu}a<br />
op{tenja brojnih „dru{tava” unutar Dr`ave, brojnih „prava” unutar Prava<br />
itd. Ervin Panofski (Erwin Panofsky) dovodi u vezu gotsku arhitekturu i teolo{ku<br />
sumu. Mi }emo dati jo{ {ire dimenzije njegovom gledi{tu: nije re~ samo<br />
o arhitektonskoj kompoziciji jedne katedrale, nego ~itavog grada koji se {iri<br />
unaokolo. Specifi~no jedinstvo „ujedinjenog grada” usko je povezano sa ~injenicom<br />
da lai~ke delatnosti, koje se razvijaju prema sopstvenim zakonitostima,<br />
napajuju}i se iz njima svojstvenih izvora, to ~ine u okviru poretka koji<br />
ih uzajamno ve`e bez ikakve hijerahijske podele. Pa ipak, iako autonoman,<br />
ovaj poredak ni{ta manje ne predstavlja volju Boga, njihovog zajedni~kog<br />
stvoritelja. A da bi grad osetio sebe kao celinu i dobio dodatni impuls za dalji<br />
razvoj, dovoljno je da, od profesije do profesije, od ~etvrti do ~etvrti, prodefiluje<br />
kakva procesija prema katedrali, nevidljivoj, ali ipak prisutnoj.<br />
59