Potrošnja fi<strong>na</strong>lne energije će porasti do 2015.g za 22%, prosečno godišnje 3-5%, dok će u isto vreme domaća proizvodnja primarne energije ostvariti sporiji rast (od 20%), prosečno godišnje 1,75%. Sektorski bilansi pokazuju da će do 2015.godine <strong>na</strong>jviše rasti uvoz električne energije (329%), uglja (142%), prirodnog gasa (43%) i <strong>na</strong>fte (14%). Projekcija fi<strong>na</strong>lne potrošnje (2015/2006) po energentima pokazuje <strong>na</strong>jviši rast potrošnje gasa od 156% i uglja od 77%, ali i rast potrošnje <strong>na</strong>fte (29%) i električne energije (22%)., Gas će u Srbiji biti veoma tražen energent. Njegova šira upotreba je proklamova<strong>na</strong> kao jedan od prioriteta Strategije razvoja energetike, a operativno predoče<strong>na</strong> Nacio<strong>na</strong>lnim akcionim planom, kojima se planira gasifikacija <strong>na</strong>jmanje 400 hiljada domaćinstva i povećanje upotrebe gasa u proizvodnji električne energije (za preko 300%). Upravo zbog toga projekti koji se sprovode u ovom sektoru moraju biti sprovedeni <strong>na</strong> javan i pregledan <strong>na</strong>čin, putem tendera i javnih poziva. Ranjivost, nedovoljne investicije i odsustvo svake kontrole realizacije strategija rodilo je puno problema – kritičnih tačaka u srpskom energetskom sektoru: 156 <strong>Odnosi</strong> <strong>Rusije</strong> i <strong>Srbije</strong> <strong>na</strong> početku <strong>XXI</strong> <strong>veka</strong>
Kritične tačke energetskog sektora <strong>Srbije</strong> – 2008.godi<strong>na</strong> Gasni sektor Naftni sektor 1. Niske rezerve domaćeg gasa (9% srpske potrošnje, uvoz 91%), 2. Rast fi<strong>na</strong>lne potrošnje gasa za 57%, uvoza 73% (za period 2015/2003), 3. Rast gubitaka u prenosu i distribuciji gasa za 69% (2015/2003) 4. Nerazvije<strong>na</strong> gas<strong>na</strong> infrastruktura:1. jedan pravac dotoka gasa (Rusija – Ukraji<strong>na</strong> – Mađarska (Horgoš) – Srbija), 2. disproporcija u razvijenosti distributivne mreže i stepenu gasifikacije severnog (95%) i centralno-južnog dela zemlje (ispod 45%) 5. Disparitet u ce<strong>na</strong>ma energe<strong>na</strong>ta koji izaziva oscilacije u potrošnji i upotrebi gasa 6. Netransparentne procedure i realizacija projekta gasifikacije <strong>Srbije</strong>, 7. Gubitak statusa <strong>na</strong>bavke gasa direktno od proizvođača (Ruska Federacija), a uvođenja posrednika u <strong>na</strong>bavku, 8. Ugrože<strong>na</strong> energetska stabilnost zbog ne-operativnosti podzemnog skladišta gasa u Ba<strong>na</strong>tskom Dvoru, potencijalnog kapaciteta 850 mil m3 godišnje 1. Rezerve sirove <strong>na</strong>fte procenjene <strong>na</strong> <strong>na</strong>jmanje 40tak godi<strong>na</strong> (50 mil t oe), 2. Domaća proizvodnja <strong>na</strong>fte zadovoljava 20% srpske potrošnje 3. Rast fi<strong>na</strong>lne potrošnje <strong>na</strong>fte za 27%, uvoza 15% (za period 2015/2003), 4. Projekcija potrošnje motornih goriva od 72% (2026/2007) 5. Zastarela infrastruktura i tehnologija – posebno u oblasti rafinerijske prerade, 6. Niska iskorišćenost kapaciteta od rafinerijske prerade od samo 46,5%, usled tehnološke zastarelosti (Pančevo i Novi Sad), 7. Nedovoljno investiranje u domaća istraživanja i proizvodnju <strong>na</strong>fte, kao i koncesije u inostranstvu, 8. Nedostatak fer konkurencije i odnosa između privatnih prodavaca <strong>na</strong>ftnim derivatima, 9. Neiskorišćenje uljnih škriljaca kao <strong>na</strong>či<strong>na</strong> dobijanja sintetičke <strong>na</strong>fte. Procenjene rezerve 2 milijarde to<strong>na</strong>, iz kojih je moguće dobiti oko 200 milio<strong>na</strong> t <strong>na</strong>fte, 10. Monopol i favorizovanje državne kompanije NIS, kako kroz postojanje Uredbe o zabrani uvoza derivata, tako i kroz dozvole za eventualni interventni uvoz derivata, 11. Disparitet između kvaliteta i cene <strong>na</strong>ftnih derivata u Srbiji (kvalitet <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižem nivou u Evropi, a ce<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>jvišem) Elektroenergetski sektor Obnovljivi izvori energije, i toplot<strong>na</strong> energija 1. Rast fi<strong>na</strong>lne potrošnje električne energije od 22%, a uvoza od preko 400% (za period 2015/2003) 2. Domi<strong>na</strong>cija niskokaloričnog uglja lignita u proizvodnji električne energije, 3. Viši gubici u prenosu i distribuciji električne energije (za samo četiri godine 2008/2002., godi<strong>na</strong> porasli za 64%), u odnosu <strong>na</strong> region, 4. Nemogućnost raspolaganja energetskim potencijalom uglja Kosovsko Metohijskog base<strong>na</strong>, kao i elektroenergetskih objekata (termoelektra<strong>na</strong>, kopovi uglja, distributiv<strong>na</strong> mreža) <strong>na</strong> teritoriji Kosova i Metohije, od 1999.godine (rezerve uglja Kosovskog base<strong>na</strong> zauzimaju 2.mestu u Evropi, i 5. mesto u svetu) 5. Zastoj u izgradnji elektroenergetske infrastrukture više od 18 godi<strong>na</strong>, 6. Monopolski položaj Elektroprivredne delatnosti, koji direktno utiče <strong>na</strong> rast troškova i ce<strong>na</strong>, i dezinvestiranje 7. Nezainteresovanost države da se ustanovi i razvija tržište električne energije, bez obzira <strong>na</strong> to što bi to povoljno delovalo <strong>na</strong> konkurentnost cele privrede 1. Neiskorišćenost potencijala obnovljivih izvora energije procenjenog <strong>na</strong> 3,83 milio<strong>na</strong> t oe godišnje 2. Struktura energetskog potencijala OIE ukazuje <strong>na</strong> domi<strong>na</strong>ciju potencijala biomase (63%), sunčeve (16,7%), potencijala u malim vodotocima (10,4%), geotermalni izvori (5,2%) i vetru (5%), 3. Nedostatak zakonske i podzakonske procedure u ovoj oblasti (Uredba o statusu povlašćenih proizvođača, podsticajne mere, izmene i dopune zako<strong>na</strong> o energetici, Uredba o minimalnom udelu električne energije proizvedene iz OIE i kogeneracije) 4. Nepostojanje zako<strong>na</strong> o racio<strong>na</strong>lnoj upotrebi energije i podsticajnih mera države, i Fonda za energetsku efikasnost 5. Nemogućnost kontrole javnih komu<strong>na</strong>lnih preduzeća koja se bave proizvodnjom i prenosom toplotne energije, a koja su pod ingerencijom lokalnih samouprava, iako direktno utiču <strong>na</strong> energetski bilans zemlje, 6. Nepostojanje strategije razvoja i upotrebe kogenerativnih postrojenja koja bi u isto vreme proizvodila toplotnu i električnu energiju i time podigla energetsku efikasnost i obezbedila dovoljno energe<strong>na</strong>ta <strong>Odnosi</strong> <strong>Rusije</strong> i <strong>Srbije</strong> <strong>na</strong> početku <strong>XXI</strong> <strong>veka</strong> 157
- Page 1 and 2:
Odnosi Rusije i Srbije na početku
- Page 3 and 4:
Sadržaj Žarko N. Petrović Odnosi
- Page 5 and 6:
Odnosi između Srbije i Rusije: tro
- Page 7 and 8:
Taj uticaj je porastao u Srbiji i z
- Page 9 and 10:
Istorijski i politički aspekti odn
- Page 11 and 12:
Dve Rusije: o dva dominantna diskur
- Page 13 and 14:
slučaju - znači da dominacija dva
- Page 15 and 16:
Istorijski okvir rusko-srpskih odno
- Page 17 and 18:
politiku 26 , a na da se usklađuju
- Page 19 and 20:
Mitovi o Rusiji i dinamika razvoja
- Page 21 and 22:
svaki put je prava Srba na autonomi
- Page 23 and 24:
lokalne medije u zemljama Zapadnog
- Page 25 and 26:
Rusko-srpsko strateško partnerstvo
- Page 27 and 28:
Prilikom posete ministra spoljnih p
- Page 29 and 30:
Ipak, Rusija je zadržala kancelari
- Page 31 and 32:
Kada su propali svi pokušaji gruzi
- Page 33 and 34:
ezbednosti u Evropi. 44 Samim tim,
- Page 35 and 36:
toga, Lavrov je spomenuo i neophodn
- Page 37 and 38:
Nesmetana realizacija strateških e
- Page 39 and 40:
partnerstvo sa Rusijom. Teško je n
- Page 41 and 42:
Nekoliko pogleda na savremenu Rusij
- Page 43 and 44:
Ekonomska kriza u Rusiji i njeni ef
- Page 45 and 46:
svi rade u dogovoru jedni sa drugim
- Page 47 and 48:
političkih elita koji su isplivava
- Page 49 and 50:
Vlast u Rusiji: Sistem donošenja o
- Page 51 and 52:
postoji oštra borba (posebno oko l
- Page 53 and 54:
Mehanizam razrade spoljnopolitički
- Page 55 and 56:
u zemljama bivšeg SSSR-a , izaziva
- Page 57 and 58:
Sloboda izražavanja u Rusiji Ruski
- Page 59 and 60:
da Vlada nije zainteresovana da št
- Page 61 and 62:
Energetsko ekonomski odnosi Rusije,
- Page 63 and 64:
Već duže vreme postoji jasna volj
- Page 65 and 66:
Odnosi Rusije i Ukrajine aktuelni s
- Page 67 and 68:
Značaj Belorusije ogleda se u efik
- Page 69 and 70:
zajedničkog regulatornog okvira,
- Page 71 and 72:
Uvodno izlaganje na II okruglom sto
- Page 73 and 74:
nema ni status potencijalnog kandid
- Page 75 and 76:
Uvodno izlaganje na II okruglom sto
- Page 77 and 78:
poziciji, te da smatra da njena ulo
- Page 79 and 80:
je u tome što je Rusija za vreme J
- Page 81 and 82:
Bezbednosni okvir u Evroaziji Odnos
- Page 83 and 84:
Rusija i Zapad: Revizionizam ili st
- Page 85 and 86:
Slika 1: Udeo SAD-a u spoljnoj trgo
- Page 87 and 88:
cilj mora, po mom mišljenju, da bu
- Page 89 and 90:
Postavljanje agende Ruski pogledi n
- Page 91 and 92:
(CSTO), ekonomijama kroz razvoj Evr
- Page 93 and 94:
od strane Zapada odslikavalo duple
- Page 95 and 96:
Rusija, Srbija i NATO Srđan Gligor
- Page 97 and 98:
telefonska linija između kancelari
- Page 99 and 100:
Odnosi Rusija-NATO: Neke pouke za S
- Page 101 and 102:
Ruska vizija bezbednosti u Evropi i
- Page 103 and 104:
Osvrt na ruske bezbednosne nedoumic
- Page 105 and 106: Istovremeno, najavljeno resetovanje
- Page 107 and 108: potpisnica; i (3) vanrednu konferen
- Page 109 and 110: dimenzije. 38 Budućnost inicijativ
- Page 111 and 112: tome da nema govora o mogućnosti v
- Page 113 and 114: Govor ministra Jeremića u Atini ko
- Page 115 and 116: Uloga Rusije u obezbeđivanju održ
- Page 117 and 118: Perspektive saradnje između Jugois
- Page 119 and 120: pažnja izaziva nedoumice. Sasvim j
- Page 121 and 122: Moskve i Teherana dobija i praktič
- Page 123 and 124: stanje i slaćemo ga na svetska tr
- Page 125 and 126: Nulta opcija u virtuelnoj trci gaso
- Page 127 and 128: tok, kojim se njegov kapacitet pove
- Page 129 and 130: Sasvim je moguće da bi Rusija izbe
- Page 131 and 132: Procena posvećenosti Rusije izgrad
- Page 133 and 134: u ubeđivanju Beograda. Ustvari, su
- Page 135 and 136: Karta 1 - Infrastruktura izvoza gas
- Page 137 and 138: nego sama industrija. Kada je Gazpr
- Page 139 and 140: Ruski energetski interesi u Jugoist
- Page 141 and 142: U glavnom gradu Crne Gore, Podgoric
- Page 143 and 144: MOL-u i tako ušli u vlasničku str
- Page 145 and 146: Južni tok Izvor: Izvor: Gazprom Za
- Page 147 and 148: Ruska energetska politika i Balkan
- Page 149 and 150: kupca. 15 Tome su suprotstavljene o
- Page 151 and 152: poseduje značajnu polugu uticaja p
- Page 153 and 154: Srpski energetski sektor - stanje i
- Page 155: slučajevima kada je ugrožena stab
- Page 159 and 160: 3. Dobijanjem statusa preduzeća ko
- Page 161 and 162: arel nafte, niti litar evro dizela,
- Page 163 and 164: Energetski sporazum Srbije i Rusije
- Page 165 and 166: pokazuju i Austrija, Bosna i Herceg
- Page 167 and 168: Energetska bezbednost zemalja Jugoi
- Page 169 and 170: sporazumi o izgradnji velikih infra
- Page 171 and 172: partnerstva ovih zemalja i EU, ulag
- Page 173 and 174: Tabela 6. Gasni sektor regiona Trž
- Page 175 and 176: Uvodno izlaganje na III okruglom st
- Page 177 and 178: Uvodno izlaganje na III okruglom st
- Page 179 and 180: geopolitika uticajna na odluke u Ru
- Page 181 and 182: Saradnja u oblasti kulture i religi
- Page 183 and 184: U senci gasa i politike: kulturni i
- Page 185 and 186: na percepciju elitne kulture, ili j
- Page 187 and 188: imali nikakve, ni približne predst
- Page 189 and 190: U sličnom kontekstu može se, sa d
- Page 191 and 192: No, kada je reč o generalnoj perce
- Page 193 and 194: Ruski/sovjetski kulturni uticaj u S
- Page 195 and 196: Krajem XX i početkom XXI veka rusk
- Page 197 and 198: Tokom poslednje decenije XX veka (1
- Page 199 and 200: Tabela 6: Teologija, mistika, konze
- Page 201 and 202: Zaključak Ruski/sovjetski kulturni