No, kada se govori o savremenim odnosima, <strong>na</strong> prvom mestu treba imati u vidu njihovu kompleksnost, i što je još z<strong>na</strong>čajnije višez<strong>na</strong>čnost i slojevitost same simbolike međusobnih veza dva pravoslav<strong>na</strong> <strong>na</strong>roda i dve pravoslavne, sestrinske crkve. Naravno da se u tim odnosima, i još više simbolici, s<strong>na</strong>žno odražavaju tradicije međusobnih veza i prožimanja – ali, uprkos tome, o<strong>na</strong> ne čini jedini sadržaj savremenih veza i odnosa. Naprotiv. Pitanja duhovnosti i religioznosti, koje se tako s<strong>na</strong>žno <strong>na</strong>metnulo i u Rusiji i u Srbiji <strong>na</strong>kon sloma komunističkih režima u dve zemlje, početkom devedesetih godi<strong>na</strong> 20. <strong>veka</strong>, ne iscrpljuje se, niti se može iscrpsti samo pitanjem položaja crkve (RPC i SPC) u društvu, odnosno međusobnim odnosima crkava. Mada međusobni odnosi dve crkve čine z<strong>na</strong>čajan, u institucio<strong>na</strong>lnom pogledu možda i ključan, aspekt međusobnih odnosa – u opštem kontekstu duhovnih veza dva <strong>na</strong>roda, veoma su z<strong>na</strong>čaj<strong>na</strong> i pitanja religioznosti, vere, pokloničkog poštovanja svetinja, opšte verske samorecepcije stanovništva, kao važne sastavnice identiteta u oba društva... Naravno, uvek postoji opasnost da se te složene i višez<strong>na</strong>čne veze emotivno, pojednostavljeno percipiraju i tumače. Takav pristup neretko u sebi krije opasnost da se zapadne u prilično mistič<strong>na</strong> (ponekad i mistifikatorska) tumačenja prema kojima „jednovernost“ i „jednoplemenost“ – u jednoj metafizičkoj, vanvremenskoj ravni – prilično pojednostavljeno, preobraćaju u zaključke o istovrsnosti vere, religioznosti i duhovnosti. Da bi se, <strong>na</strong> tako svedenoj osnovi, izvodili dalekosežni zaključci. Poput zaključka đako<strong>na</strong> Andreja Savostiškog: „[Evropa] je mrtva. Evropa je materijalni raj a duhovni ad (...) Evropa je <strong>na</strong>pravila svoj izbor, Evropa ne ide sa Gospodom i ka Gospodu, o<strong>na</strong> živi bez Boga, a Srbija je sa Bogom (...)” 8 ... U takvim slučajevima, nikada nije izlišno podsetiti <strong>na</strong> jedno izuzetno slikovito poređenje dve verske prakse, koje je još 1928. godine – <strong>na</strong> osnovu iskustva međusobnog kontakta – zabeležila Zi<strong>na</strong>ida Hipijus: „Srpsko pravoslavlje nije u potpunosti identično sa ruskim pravoslavljem. Niže ili više, lošije ili bolje - to je sad drugo pitanje, ali nije isto: životnije je i <strong>na</strong>rodnije, prostije i što je <strong>na</strong>jvažnije - veselije je“ 9 . Dakle, kada je reč o percepciji savremenih rusko srpskih duhovnih veza, i njih karakteriše gotovo identičan krug pitanja, dilema, problema i generalnih trendova koji se <strong>na</strong>meću i kada se a<strong>na</strong>liziraju savremeni kulturni odnosi. Naime, evidentno je da veze, kontakti, prožimanja i saradnja, nesumnjivo postoje, da su izuzetno sadržajni i bogati. Počev od samih crkvenih veza, preko razgra<strong>na</strong>te delatnosti ruskog podvorja u Beogradu (Srbiji), odnosno srpskog podvorja u Moskvi (Rusiji). Zatim školovanja budućih srpskih sveštenika i teologa u ruskim duhovnim semi<strong>na</strong>rijama i akademijama. Do veoma razvijenih palomničkih putovanja srpskih vernika u Rusiju i posete ruskih svetinja 10 , ali i čestih poseta i obilazaka mo<strong>na</strong>ha i ruskih vernika svetinjama SPC, poput palomničkih tura С Вятки (koje se organizuju od 2006. godine sa blagoslovom mitropolita Vjatskog i Slobodskog Hrisanfa 11 . Odnosno pomoći koju savreme<strong>na</strong> ruska država daje, primera radi obnovi srpskih crkvenih i duhovnih svetinja <strong>na</strong> Kosovu i Metohiji 12 . 8) „PORT ARTURSKA IKONA MAJKE BOŽIJE U SRBIJI“ (http://www.ma<strong>na</strong>stir-lepavi<strong>na</strong>.org/novosti/index.php/weblog/detaljnije/port_arturska_iko<strong>na</strong>_majke_boije_u_srbiji/) 9) З.Н.Гиппиус, “Письмо о Югославии “, в: За Свободу, Варшава, (А САНУ, 14386, 2541.) 10) Primera radi, jedno takvo 12-dnevno palomničko putovanje i obilazak svetinja <strong>Rusije</strong>, koje u organizaciji Eparhije Bačke treba da se održi u maju 2010. godine, podrazumeva obilazak: 09.05 Moskva. Obilazak Trojice-Sergijeve Lavre. Poklonjenje moštima Sv. Sergija Radonješkog; 10.05 Murom-Divjejev. Obilazak Svjato-Trojickog i Blagoveštanskog ma<strong>na</strong>stira i hrama Sv. Nikolaja. Dolazak u Serafimo- Divjejevski ma<strong>na</strong>stir. Poklonjenje moštima Sv. Serafima Sarovskog i čudotvornoj ikoni Umilenije; 11.05 Divjejev- Vladimir-Moskva. Obilazak Uspenskog sabora (čestice moštiju Sv. Aleksandra Nevskog, mošti Sv. Kneza Andreja Bogoljubskog, čudotvorne ikone Vladimirska, Bogoljubska, freske prep. Andreja Rubljova). Ma<strong>na</strong>stiri Svjato-Uspenski Kneginjin, Svjato Bogoljubov. Hram Pokrova <strong>na</strong> Nerli, itd. (http://www.eparhija-backa.rs/putovanja/svetinje-rusije-0) 11) Uporedi: „Паломничество в Сербию“ (http://www.rusk.ru/a<strong>na</strong>litika/2009/12/17/palomnichestvo_v_serbiyu/); „Паломничество в Сербию и Черногорию“ (http://www.svyatky.ru/vpechatleniya/vpp2/); 12) Reč je o projektu, definisanom tokom 2008. godine, prema kome je Rusija, <strong>na</strong> inicijativu tadašnjeg predsednika Vladimira Puti<strong>na</strong>, izrazila spremnost da učestvuje sa oko 2 milio<strong>na</strong> dolara, i različitim drugim vidovima tehničke i ekspertske pomoći, u obnovi i zaštiti srpskih duhovnih svetinja <strong>na</strong> Kosovu – Pećke patrijaršije Gračanice, Visokih Deča<strong>na</strong>, Bogorodice Ljeviške... (http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/ Dru%C5%A1tvo/465371/Rusija+ob<strong>na</strong>vlja+srpske+svetinje+<strong>na</strong>+Kosmetu; http://www.rtv.co.rs/sr_lat/drustvo/rusija-ob<strong>na</strong>vljasvetinje-<strong>na</strong>-kosovu_60096.html, takođe i: http://zabelezi.com/category/Vesti/rusija-ob<strong>na</strong>vlja-srpske-svetinje-<strong>na</strong>-kosmetu/) 190 <strong>Odnosi</strong> <strong>Rusije</strong> i <strong>Srbije</strong> <strong>na</strong> početku <strong>XXI</strong> <strong>veka</strong>
No, kada je reč o generalnoj percepciji duhovne saradnje, mora se – kao i u slučaju kulture – konstatovati da je o<strong>na</strong> slabo (praktično nikako) zastuplje<strong>na</strong> u hiper-realnosti medija masovne kulture. To, posledično, čitavo polje duhovnosti, kao uostalom i kulture (uključujući i gotovo sve <strong>na</strong>pore za produbljivanje, proširenje i održavanje visokog nivoa kontakta, saradnje i prožimanja) u velikoj meri ostavlja <strong>na</strong> margi<strong>na</strong>ma javnog diskursa. Najzad, kada je reč o duhovnosti, takođe se može postaviti pitanje institucio<strong>na</strong>lne podrške. Ali svakako <strong>na</strong> drugačiji <strong>na</strong>čin – pošto sama crkva, kao institucija, u velikoj meri pokriva i rešava niz <strong>na</strong>jvažnijih organizacio<strong>na</strong> pitanja. * * * Najzad, bilo da je reč o kulturnim ili duhovnim (uostalom, podjed<strong>na</strong>ko koliko i <strong>na</strong>učnim) srpsko-ruskim vezama i kontaktima, međusobnim uticajima i prožimanjima – mogao bi se izvesti jedan, generalan zaključak. Veze i kontakti, nesumnjivo, postoje. Obeležene su relativno bogatom razmenom i brojnim, različitim sadržajima. No, realnost i rezultati te kulturne, duhovne (ili <strong>na</strong>učne) razmene, saradnje i prožimanja, gotovo po pravilu teško su vidljivi u javnom diskursu, u prostoru hiper-realnosti masovnih medija. U toj hiper-realnosti, kojom dominiraju produkti industrijalizovane masovne kulture, nema previše (a često nema uopšte) mesta za prezentaciju za drugačije sadržaje. Pri tom, taj hiper-realni prostor mas-medija je, po prirodi, takav da će bilo kakva politička izjava, stav ili gest, odnosno realizovan, ili tek <strong>na</strong>govešten ekonomski projekat – potisnuti u duboku senku bilo koje kulturno, duhovno ili <strong>na</strong>učno pregnuće (bez obzira <strong>na</strong> njihov realan z<strong>na</strong>čaj). <strong>Odnosi</strong> <strong>Rusije</strong> i <strong>Srbije</strong> <strong>na</strong> početku <strong>XXI</strong> <strong>veka</strong> 191
- Page 1 and 2:
Odnosi Rusije i Srbije na početku
- Page 3 and 4:
Sadržaj Žarko N. Petrović Odnosi
- Page 5 and 6:
Odnosi između Srbije i Rusije: tro
- Page 7 and 8:
Taj uticaj je porastao u Srbiji i z
- Page 9 and 10:
Istorijski i politički aspekti odn
- Page 11 and 12:
Dve Rusije: o dva dominantna diskur
- Page 13 and 14:
slučaju - znači da dominacija dva
- Page 15 and 16:
Istorijski okvir rusko-srpskih odno
- Page 17 and 18:
politiku 26 , a na da se usklađuju
- Page 19 and 20:
Mitovi o Rusiji i dinamika razvoja
- Page 21 and 22:
svaki put je prava Srba na autonomi
- Page 23 and 24:
lokalne medije u zemljama Zapadnog
- Page 25 and 26:
Rusko-srpsko strateško partnerstvo
- Page 27 and 28:
Prilikom posete ministra spoljnih p
- Page 29 and 30:
Ipak, Rusija je zadržala kancelari
- Page 31 and 32:
Kada su propali svi pokušaji gruzi
- Page 33 and 34:
ezbednosti u Evropi. 44 Samim tim,
- Page 35 and 36:
toga, Lavrov je spomenuo i neophodn
- Page 37 and 38:
Nesmetana realizacija strateških e
- Page 39 and 40:
partnerstvo sa Rusijom. Teško je n
- Page 41 and 42:
Nekoliko pogleda na savremenu Rusij
- Page 43 and 44:
Ekonomska kriza u Rusiji i njeni ef
- Page 45 and 46:
svi rade u dogovoru jedni sa drugim
- Page 47 and 48:
političkih elita koji su isplivava
- Page 49 and 50:
Vlast u Rusiji: Sistem donošenja o
- Page 51 and 52:
postoji oštra borba (posebno oko l
- Page 53 and 54:
Mehanizam razrade spoljnopolitički
- Page 55 and 56:
u zemljama bivšeg SSSR-a , izaziva
- Page 57 and 58:
Sloboda izražavanja u Rusiji Ruski
- Page 59 and 60:
da Vlada nije zainteresovana da št
- Page 61 and 62:
Energetsko ekonomski odnosi Rusije,
- Page 63 and 64:
Već duže vreme postoji jasna volj
- Page 65 and 66:
Odnosi Rusije i Ukrajine aktuelni s
- Page 67 and 68:
Značaj Belorusije ogleda se u efik
- Page 69 and 70:
zajedničkog regulatornog okvira,
- Page 71 and 72:
Uvodno izlaganje na II okruglom sto
- Page 73 and 74:
nema ni status potencijalnog kandid
- Page 75 and 76:
Uvodno izlaganje na II okruglom sto
- Page 77 and 78:
poziciji, te da smatra da njena ulo
- Page 79 and 80:
je u tome što je Rusija za vreme J
- Page 81 and 82:
Bezbednosni okvir u Evroaziji Odnos
- Page 83 and 84:
Rusija i Zapad: Revizionizam ili st
- Page 85 and 86:
Slika 1: Udeo SAD-a u spoljnoj trgo
- Page 87 and 88:
cilj mora, po mom mišljenju, da bu
- Page 89 and 90:
Postavljanje agende Ruski pogledi n
- Page 91 and 92:
(CSTO), ekonomijama kroz razvoj Evr
- Page 93 and 94:
od strane Zapada odslikavalo duple
- Page 95 and 96:
Rusija, Srbija i NATO Srđan Gligor
- Page 97 and 98:
telefonska linija između kancelari
- Page 99 and 100:
Odnosi Rusija-NATO: Neke pouke za S
- Page 101 and 102:
Ruska vizija bezbednosti u Evropi i
- Page 103 and 104:
Osvrt na ruske bezbednosne nedoumic
- Page 105 and 106:
Istovremeno, najavljeno resetovanje
- Page 107 and 108:
potpisnica; i (3) vanrednu konferen
- Page 109 and 110:
dimenzije. 38 Budućnost inicijativ
- Page 111 and 112:
tome da nema govora o mogućnosti v
- Page 113 and 114:
Govor ministra Jeremića u Atini ko
- Page 115 and 116:
Uloga Rusije u obezbeđivanju održ
- Page 117 and 118:
Perspektive saradnje između Jugois
- Page 119 and 120:
pažnja izaziva nedoumice. Sasvim j
- Page 121 and 122:
Moskve i Teherana dobija i praktič
- Page 123 and 124:
stanje i slaćemo ga na svetska tr
- Page 125 and 126:
Nulta opcija u virtuelnoj trci gaso
- Page 127 and 128:
tok, kojim se njegov kapacitet pove
- Page 129 and 130:
Sasvim je moguće da bi Rusija izbe
- Page 131 and 132:
Procena posvećenosti Rusije izgrad
- Page 133 and 134:
u ubeđivanju Beograda. Ustvari, su
- Page 135 and 136:
Karta 1 - Infrastruktura izvoza gas
- Page 137 and 138:
nego sama industrija. Kada je Gazpr
- Page 139 and 140: Ruski energetski interesi u Jugoist
- Page 141 and 142: U glavnom gradu Crne Gore, Podgoric
- Page 143 and 144: MOL-u i tako ušli u vlasničku str
- Page 145 and 146: Južni tok Izvor: Izvor: Gazprom Za
- Page 147 and 148: Ruska energetska politika i Balkan
- Page 149 and 150: kupca. 15 Tome su suprotstavljene o
- Page 151 and 152: poseduje značajnu polugu uticaja p
- Page 153 and 154: Srpski energetski sektor - stanje i
- Page 155 and 156: slučajevima kada je ugrožena stab
- Page 157 and 158: Kritične tačke energetskog sektor
- Page 159 and 160: 3. Dobijanjem statusa preduzeća ko
- Page 161 and 162: arel nafte, niti litar evro dizela,
- Page 163 and 164: Energetski sporazum Srbije i Rusije
- Page 165 and 166: pokazuju i Austrija, Bosna i Herceg
- Page 167 and 168: Energetska bezbednost zemalja Jugoi
- Page 169 and 170: sporazumi o izgradnji velikih infra
- Page 171 and 172: partnerstva ovih zemalja i EU, ulag
- Page 173 and 174: Tabela 6. Gasni sektor regiona Trž
- Page 175 and 176: Uvodno izlaganje na III okruglom st
- Page 177 and 178: Uvodno izlaganje na III okruglom st
- Page 179 and 180: geopolitika uticajna na odluke u Ru
- Page 181 and 182: Saradnja u oblasti kulture i religi
- Page 183 and 184: U senci gasa i politike: kulturni i
- Page 185 and 186: na percepciju elitne kulture, ili j
- Page 187 and 188: imali nikakve, ni približne predst
- Page 189: U sličnom kontekstu može se, sa d
- Page 193 and 194: Ruski/sovjetski kulturni uticaj u S
- Page 195 and 196: Krajem XX i početkom XXI veka rusk
- Page 197 and 198: Tokom poslednje decenije XX veka (1
- Page 199 and 200: Tabela 6: Teologija, mistika, konze
- Page 201 and 202: Zaključak Ruski/sovjetski kulturni