Na taj <strong>na</strong>čin, trenutno vlast ima mogućnost da ne dopusti prerastanje protestnog raspoloženja u rast popularnosti opozicije. Međutim, nije isključeno da će u slučaju dalje destabilizacije situacije vlast morati da traži „krive“ <strong>na</strong> koje će da padne odgovornost za krizu. U februaru 2009.god., u ulogu tih „krivih“ stavljeni su guverneri – lideri četiri ruska regio<strong>na</strong> koji su bili otpušteni. Nije isključeno (mada je manje verovatno) da će objektima kritike vlasti postati i krupni biznismeni ili pojedini ministri. U slučaju ozbiljnog pogoršanja socijalne situacije, moguć je rast nezadovoljstva građa<strong>na</strong> predsednikom, premijerom, partijom Jedinstve<strong>na</strong> Rusija. Međutim, srdžba građa<strong>na</strong> još uvek nije praće<strong>na</strong> potragom alter<strong>na</strong>tivnih političkih programa ili s<strong>na</strong>žnih lidera. Osim toga, građani nemaju jasnu tražnju za alter<strong>na</strong>tivnim ekonomskim kursom, a diskusije o tome u medijima gotovo da i nema. Slab interes javnosti za alter<strong>na</strong>tivama ,u sprezi sa niskim interesom građa<strong>na</strong> za politiku uopšte, za rusku vlast je šansa da preživi ekonomsku krizu bez obziljne destabilizacije. Osim toga, vlast uspeva da u punom obimu isplati socijal<strong>na</strong> plaćanja (penzije, dodatke itd.) i izbegne ozbilj<strong>na</strong> kašnjenja u plaćanju plata kako u državnim, tako i u privatnim preduzećima. Još jed<strong>na</strong> varijanta za širenje podrške građa<strong>na</strong> vlasti je imitacija spoljne pretnje od strane neke države (SAD, Ukraji<strong>na</strong>, Gruzija, Estonija, Poljska itd.). Po pravilu, borba sa takvom pretnjom dovodi do velike društvene podrške vlastima. Ali, takav rast podrške obično se vidi tek tokom jednog, dva meseca. Vlast nije sprem<strong>na</strong> da ide previše daleko u među<strong>na</strong>rodnoj konfrontaciji, a za <strong>na</strong>rod su sve aktuelnije socijalne parole i pokušaj da se povećaju zarade. Zbog toga je efektivnost korišćenja imidža „s<strong>na</strong>žne države“ ograniče<strong>na</strong>, a „patriotske“ kampanje nisu moguće češće od dva do tri puta godišnje. Uticaj eksperata Tokom poslednjih godi<strong>na</strong>, uticaj eksperata <strong>na</strong> donošenje političkih odluka se z<strong>na</strong>tno snizila u Rusiji. Procedura razrade odluka nema javni karakter. Najveću bliskost vlasti, po pravilu, imaju ne autori ideja koje se mogu realizovati, već oni politikolozi i sociolozi koji <strong>na</strong>jaktivnije učestvuju u popularizaciji već donetih odluka Moguće je istaći tri kategorije ruskih eksperata s tačke gledišta njihovog javnog odnosa prema činidbama vlasti. Prvu grupu čine politikolozi i sociolozi koji javno istupaju sa podrškom većini činidaba vlasti. U ovu grupu spadaju Aleksej Arbatov, Vitalij Ivanov, Sergej Markov, Andranik Migranjan, Vjačeslav Nikonov, Dmitrij Orlov, Gleb Pavlovski, Valerij Vadejev, Valerij Fjodorov i Aleksej Čes<strong>na</strong>kov. U ,,neutralnu» kategoriju mogu se ubrojitii eksperti koji imaju neutralnu poziciju. U većini slučajeva oni <strong>na</strong>stupaju s kritikom vlasti, i malo su potrebni kao „popularizatori“ donetih odluka. U tu grupu spadaju Dmitrij Badovski, Igor Bunjin, Jevgenij Gontmaher, Sergej Karaganov, Fjodor Lukjanov, Boris Makarenko, Aleksej Malašenko, Jevgenij Minčenko, Dmitrij Oreškin, Nikolaj Petrov, Andrej Rjabov i Dmitrij Trenjin. Na posletku, radikalnu kategoriju predstavljaju ,,za sebe» eksperti koji u svakom slučaju učestvuju u opozicionim pokretima ili koji istupaju sa žestokim ispadima u odnosu <strong>na</strong> Vladimira Puti<strong>na</strong> ili Dmitrija Medvedeva. Najpoz<strong>na</strong>tiji među njima su Mihail Deljagin, Vladimir Miov, Andrej Piontkovski, Vladimir Pribilovski, Mark Urnov i Ljilja Ševcova. U poslednje vreme, predsednik je stavio do z<strong>na</strong>nja da je spreman <strong>na</strong> aktivniju interakciju sa „neutralnom“ kategorijom eksperata. To je uslovljeno kako očiglednom potrebom vlasti za idejama u vezi sa borbom s ekonomskom krizom, tako i neophodnošću korekcije mehanizma javne propagande, kako bi se izbegao dalji rast protestnog raspoloženja. Zaključak Prognozirajući razvoj događaja u 2009. godini, moguće je pretpostaviti da će se u spoljnoj politici produžiti kurs ka regulisanju nesporazuma zapadnoevropskim zemljama i Sjedinjenim Državama. Prepreka <strong>na</strong> tom putu ostaće politika <strong>na</strong> postsovjetskom prostoru: neregulisani konflikt sa Gruzijom, predstojeći izbori za predsednika Ukrajine u decembru, želja da se iskoristi kriza za učvršćivanje ekonomskih pozicija <strong>Rusije</strong> 54 <strong>Odnosi</strong> <strong>Rusije</strong> i <strong>Srbije</strong> <strong>na</strong> početku <strong>XXI</strong> <strong>veka</strong>
u zemljama bivšeg SSSR-a , izazivaće periodične <strong>na</strong>lete emocija i pogoršavati odnose Ruske Federacije i zapadnih partnera. Istovremeno, kako pokazuje spor o sudbini vojne baze u Kirgiziji, Moskva i Vašington su spremni <strong>na</strong> civilizovanu „trgovinu“ o ključnim strateškim problemima regio<strong>na</strong>. U untrašnjoj politici, tendencija ka „olabljivanju“ može da dobije dalji razvoj. Ali, taj proces neće biti postepen i, uzimajući u obzir nedostatak konsenzusa unutar vlasti, biće periodično praćen kratkoročnim pokušajima „zamrzavanja“ političkih sloboda. Bez obzira <strong>na</strong> protivrečnosti između različitih tabora u okviru vlasti, ne treba očekivati raskol unutar nje. Ali, u perspektivi takav raskol može postati moguć ako se desi suštinsko pogoršanje ekonomske konjukture. U socijalno ekonomskoj sferi, „rezerve stabilnosti“ će verovatno biti minimalne do jeseni. Najverovatnije, opozicija neće moći da iskoristi krizu za rast sopstvene popularnosti. Međutim, ako se produži pogoršanje ekonomske situacije, vlastima će biti sve teže da se suprotstave padu poverenja u njih same od strane <strong>na</strong>roda. U tom slučaju, <strong>na</strong>pori vlasti koncentrisaće se <strong>na</strong> zaustavljanje konsolidacije opozicionih s<strong>na</strong>ga. Verovatnost drugog sce<strong>na</strong>rija razvoja političkog pluralizma i z<strong>na</strong>čajnog širenja političkih sloboda tokom 2009. godine za sada nije više od 20 – 25%. <strong>Odnosi</strong> <strong>Rusije</strong> i <strong>Srbije</strong> <strong>na</strong> početku <strong>XXI</strong> <strong>veka</strong> 55
- Page 1 and 2:
Odnosi Rusije i Srbije na početku
- Page 3 and 4: Sadržaj Žarko N. Petrović Odnosi
- Page 5 and 6: Odnosi između Srbije i Rusije: tro
- Page 7 and 8: Taj uticaj je porastao u Srbiji i z
- Page 9 and 10: Istorijski i politički aspekti odn
- Page 11 and 12: Dve Rusije: o dva dominantna diskur
- Page 13 and 14: slučaju - znači da dominacija dva
- Page 15 and 16: Istorijski okvir rusko-srpskih odno
- Page 17 and 18: politiku 26 , a na da se usklađuju
- Page 19 and 20: Mitovi o Rusiji i dinamika razvoja
- Page 21 and 22: svaki put je prava Srba na autonomi
- Page 23 and 24: lokalne medije u zemljama Zapadnog
- Page 25 and 26: Rusko-srpsko strateško partnerstvo
- Page 27 and 28: Prilikom posete ministra spoljnih p
- Page 29 and 30: Ipak, Rusija je zadržala kancelari
- Page 31 and 32: Kada su propali svi pokušaji gruzi
- Page 33 and 34: ezbednosti u Evropi. 44 Samim tim,
- Page 35 and 36: toga, Lavrov je spomenuo i neophodn
- Page 37 and 38: Nesmetana realizacija strateških e
- Page 39 and 40: partnerstvo sa Rusijom. Teško je n
- Page 41 and 42: Nekoliko pogleda na savremenu Rusij
- Page 43 and 44: Ekonomska kriza u Rusiji i njeni ef
- Page 45 and 46: svi rade u dogovoru jedni sa drugim
- Page 47 and 48: političkih elita koji su isplivava
- Page 49 and 50: Vlast u Rusiji: Sistem donošenja o
- Page 51 and 52: postoji oštra borba (posebno oko l
- Page 53: Mehanizam razrade spoljnopolitički
- Page 57 and 58: Sloboda izražavanja u Rusiji Ruski
- Page 59 and 60: da Vlada nije zainteresovana da št
- Page 61 and 62: Energetsko ekonomski odnosi Rusije,
- Page 63 and 64: Već duže vreme postoji jasna volj
- Page 65 and 66: Odnosi Rusije i Ukrajine aktuelni s
- Page 67 and 68: Značaj Belorusije ogleda se u efik
- Page 69 and 70: zajedničkog regulatornog okvira,
- Page 71 and 72: Uvodno izlaganje na II okruglom sto
- Page 73 and 74: nema ni status potencijalnog kandid
- Page 75 and 76: Uvodno izlaganje na II okruglom sto
- Page 77 and 78: poziciji, te da smatra da njena ulo
- Page 79 and 80: je u tome što je Rusija za vreme J
- Page 81 and 82: Bezbednosni okvir u Evroaziji Odnos
- Page 83 and 84: Rusija i Zapad: Revizionizam ili st
- Page 85 and 86: Slika 1: Udeo SAD-a u spoljnoj trgo
- Page 87 and 88: cilj mora, po mom mišljenju, da bu
- Page 89 and 90: Postavljanje agende Ruski pogledi n
- Page 91 and 92: (CSTO), ekonomijama kroz razvoj Evr
- Page 93 and 94: od strane Zapada odslikavalo duple
- Page 95 and 96: Rusija, Srbija i NATO Srđan Gligor
- Page 97 and 98: telefonska linija između kancelari
- Page 99 and 100: Odnosi Rusija-NATO: Neke pouke za S
- Page 101 and 102: Ruska vizija bezbednosti u Evropi i
- Page 103 and 104: Osvrt na ruske bezbednosne nedoumic
- Page 105 and 106:
Istovremeno, najavljeno resetovanje
- Page 107 and 108:
potpisnica; i (3) vanrednu konferen
- Page 109 and 110:
dimenzije. 38 Budućnost inicijativ
- Page 111 and 112:
tome da nema govora o mogućnosti v
- Page 113 and 114:
Govor ministra Jeremića u Atini ko
- Page 115 and 116:
Uloga Rusije u obezbeđivanju održ
- Page 117 and 118:
Perspektive saradnje između Jugois
- Page 119 and 120:
pažnja izaziva nedoumice. Sasvim j
- Page 121 and 122:
Moskve i Teherana dobija i praktič
- Page 123 and 124:
stanje i slaćemo ga na svetska tr
- Page 125 and 126:
Nulta opcija u virtuelnoj trci gaso
- Page 127 and 128:
tok, kojim se njegov kapacitet pove
- Page 129 and 130:
Sasvim je moguće da bi Rusija izbe
- Page 131 and 132:
Procena posvećenosti Rusije izgrad
- Page 133 and 134:
u ubeđivanju Beograda. Ustvari, su
- Page 135 and 136:
Karta 1 - Infrastruktura izvoza gas
- Page 137 and 138:
nego sama industrija. Kada je Gazpr
- Page 139 and 140:
Ruski energetski interesi u Jugoist
- Page 141 and 142:
U glavnom gradu Crne Gore, Podgoric
- Page 143 and 144:
MOL-u i tako ušli u vlasničku str
- Page 145 and 146:
Južni tok Izvor: Izvor: Gazprom Za
- Page 147 and 148:
Ruska energetska politika i Balkan
- Page 149 and 150:
kupca. 15 Tome su suprotstavljene o
- Page 151 and 152:
poseduje značajnu polugu uticaja p
- Page 153 and 154:
Srpski energetski sektor - stanje i
- Page 155 and 156:
slučajevima kada je ugrožena stab
- Page 157 and 158:
Kritične tačke energetskog sektor
- Page 159 and 160:
3. Dobijanjem statusa preduzeća ko
- Page 161 and 162:
arel nafte, niti litar evro dizela,
- Page 163 and 164:
Energetski sporazum Srbije i Rusije
- Page 165 and 166:
pokazuju i Austrija, Bosna i Herceg
- Page 167 and 168:
Energetska bezbednost zemalja Jugoi
- Page 169 and 170:
sporazumi o izgradnji velikih infra
- Page 171 and 172:
partnerstva ovih zemalja i EU, ulag
- Page 173 and 174:
Tabela 6. Gasni sektor regiona Trž
- Page 175 and 176:
Uvodno izlaganje na III okruglom st
- Page 177 and 178:
Uvodno izlaganje na III okruglom st
- Page 179 and 180:
geopolitika uticajna na odluke u Ru
- Page 181 and 182:
Saradnja u oblasti kulture i religi
- Page 183 and 184:
U senci gasa i politike: kulturni i
- Page 185 and 186:
na percepciju elitne kulture, ili j
- Page 187 and 188:
imali nikakve, ni približne predst
- Page 189 and 190:
U sličnom kontekstu može se, sa d
- Page 191 and 192:
No, kada je reč o generalnoj perce
- Page 193 and 194:
Ruski/sovjetski kulturni uticaj u S
- Page 195 and 196:
Krajem XX i početkom XXI veka rusk
- Page 197 and 198:
Tokom poslednje decenije XX veka (1
- Page 199 and 200:
Tabela 6: Teologija, mistika, konze
- Page 201 and 202:
Zaključak Ruski/sovjetski kulturni