Odnosi Rusije i Srbije na poÄetku XXI veka - ISAC Fund
Odnosi Rusije i Srbije na poÄetku XXI veka - ISAC Fund
Odnosi Rusije i Srbije na poÄetku XXI veka - ISAC Fund
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Dijagnoza koju je predsednik učinio izgleda dobra, međutim, lek koji je prepisao je apsolutno neadekvatan.<br />
Medvedevljev politički paket uključuje dekorativne izmene koje se tiču političkih partija i sastava oba<br />
doma Parlamenta. Oni nemaju ništa zajedničko sa stvarnim problemima sa kojima se sistem suočava,<br />
uključujući ekstremno slabu podelu vlasti, i vertikalno i horizontalno, nedostatak povratne informacije<br />
između vlasti i društva, skoro potpuno odsustvo predstavljanja grupnih interesa regio<strong>na</strong>lnih i socijalnih<br />
grupa.<br />
Postoje dve škole mišljenja: konzervatori, „čuvari“, koji misle da Rusija treba da sačeka još malo pre nego<br />
što kriza prođe i situacija pre krize se vrati i „činitelji“ koji traže momentalne strateške akcije, ne samo za<br />
suprtstavljanje krizi već i za pripremu države <strong>na</strong> život posle krize. Ne samo da su potonji malobrojniji<br />
već su i oni podeljeni u dva tabora: „statisti“ odnosno zagovornici „trećeg puta“, koji su za izolacionizam<br />
i ekonomski <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lizam i „liberali“ koji traže institucio<strong>na</strong>lne reforme i širu saradnju sa Zapadom. Pošto<br />
su ovi liberali manji<strong>na</strong> u manjini, šanse za promenu kursa ne izgledaju relane u sadašnjim okolnostima<br />
(„liberalni činitelji“ su u manjini među „činiteljima“ koji su za uzvrat manji<strong>na</strong> u odnosu <strong>na</strong> „čuvare“).<br />
Ko može da profitira od krize<br />
Među pozitivnim posledicama krize može se pomenuti nemogućnost da se <strong>na</strong>stavi sa pater<strong>na</strong>lističkim<br />
modelom i u država – građanin i u centar – regioni odnosima. Prema tome, iako i građanstvo i regioni<br />
sada pate od krize, mogu u rezultatu da izvuku korist iz nje.<br />
Regio<strong>na</strong>lni izbori 1. marta bili su prvi koje je Rusija imala tokom krize. Kako je „borba interpretacija“<br />
rezlutata izbora u punom zamahu, skoro svaka politička partija tvrdi da je pobedila. Lideri partije<br />
„Jedinstve<strong>na</strong> Rusija“ objavljuju činjenicu kako je partija pobedila, čak i pod teškim ekonomskim uslovima<br />
u svih devet regio<strong>na</strong>lnih parlame<strong>na</strong>ta, gde su izbori održani. Njihovi protivnici ističu da je Jedinstve<strong>na</strong><br />
Rusija imala ne samo mnogo lošiji uči<strong>na</strong>k u svim regionima u poređenju sa izborima za državnu Dumu<br />
2007.god. već je i ozbiljno izgubila svugde gde je postojao makar i <strong>na</strong>jmanji zračak kompeticije.<br />
Gubici partije u očima javnosti verovatno su manje važni od gubitka z<strong>na</strong>čaja među regio<strong>na</strong>lnim političkim<br />
elitama. Najveće <strong>na</strong>zadovanje Jedinstvene <strong>Rusije</strong> desilo se ne samo u velikim gradovima, gde postoji<br />
velika i manje podlož<strong>na</strong> kontroli populacija glasača, već i među kavkaskim republikama. Jedinstve<strong>na</strong><br />
Rusija je u proseku izguvila oko 10 proce<strong>na</strong>ta svoje uobičajene glasačke baze, ali u Kabardino – Balkariji<br />
i Karačevo – Čerkeziji 5 , gubici su bili 25 posto. Ovo ukazuje <strong>na</strong> kraj monopola Jedinstvene <strong>Rusije</strong> među<br />
regio<strong>na</strong>lnim administrativnim elitama u regionima.<br />
Slika postaje još interesantnija i raznovrsnija <strong>na</strong> nivou opšti<strong>na</strong>. To je mesto gde lični uticaj kandidata<br />
igra veću ulogu, a rigid<strong>na</strong> držav<strong>na</strong> kontrola političke mašinerije nije toliko vidljiva. Jedinstve<strong>na</strong> Rusija je<br />
pobedila u Novosibirsku, Čeljabinsku, Čiti, Birobidžanu i Blagovešensku, gde su dotadašnji grado<strong>na</strong>čelnici<br />
bili ponovo izabrani uz veliku podršku. U gradovima gde je drugi krug izbora bio potreban – Smolensku,<br />
Murmansku, Petropavlovsk-Kamčatski i Tomsku, dotadašnji grado<strong>na</strong>čelnici iz Jedinstvene <strong>Rusije</strong> su<br />
ili izgubili u prvom krugu, ili imaju dobre šanse da izgube u drugom krugu kada opozicioni glasači<br />
konsoliduju s<strong>na</strong>ge dajući podršku jednom kandidatu. U Tveru, Komunistička partija je pobedila jasno i<br />
ima duplo više glasova u gradskom parlamentu nego Jedinstve<strong>na</strong> Rusija. Jedinstve<strong>na</strong> Rusija nije uspela<br />
da dostigne 40-procentnu zastupljenost u gradskom parlamentu u Brijansku, Ulan – Ude-u i Toljatiju. U<br />
Toljatiju, drugo mesto je otišlo opozicionom pokretu „Decembar“, koji uključuje predstavnike iz „Jabloka“<br />
i Pravoe Delo.<br />
Ne samo partije koje su učestvovale već i ceo izborni sistem prošao je test uspešnosti u kriznoj situaciji. Iako<br />
se zemlja još uvek itekako bori sa prevazilaženjem ekonomske krize, ušla je u novi period političke aktivnosti.<br />
Slabost Jedinstvene <strong>Rusije</strong>, koja se jasno videla tokom izbora 1. marta, samo ce se povećavati tokom vreme<strong>na</strong>.<br />
Ovde su neumoljivi brojevi izbornih rezultata od manjeg z<strong>na</strong>čaja od rastućeg političkog rivalstva unutar partije,<br />
nesporazuma između partijskih regio<strong>na</strong>lnih i federalnih vođa i konflikta između Jedinstvene <strong>Rusije</strong> i lokalnih<br />
5) Etničke republike Ruske Federacije.<br />
46 <strong>Odnosi</strong> <strong>Rusije</strong> i <strong>Srbije</strong> <strong>na</strong> početku <strong>XXI</strong> <strong>veka</strong>