PRAVO OKOLIÅ A - Pravni Fakultet Osijek

More documents

Recommendations

Info

Definicije i značenja izraza «pravo» (Što je «pravo») Izraz pravo ima više značenja, ali je ta mnogostrukost značenja riječi "pravo" više prisutna u pravnoj teorije i filozofiji prava nego u običnom životu. Zato je sasvim u pravu italijanski pravni filozof G. del Vechio koji tvrdi da svi znaju šta je pravo ali ga teško mogu definirati. Za pravnog teoretičara H. Kelsena pravo je sustav normi specifičnog logičkog značenja, specifični prinudni poredak. On, kao i drugi zastupnici normativne teorije, pravo shvaćaju kao idejnu tvorevinu, sastavljenu od tvorevina ljudskog duha. Te duhovne tvorevine, skupovi uređenih sistematiziranih značenja, međusobno povezanih vezama, nemaju ni vremensku ni prostornu dimenziju. Ovakvo shvaćanje prava treba razlikovati od prirodno-pravnih shvaćanja. Za njih je pravo prvenstveno etička pojava tj. sistem vrijednosti. U pravnoj teoriji i filozofiji pravo se određuje ne samo kao idealna, duhovna pojava, tj. kao skup misli, već i kao realna pojava. Realne pojave su one koje imaju i vremensku i prostornu dimenziju. Kao realna pojava, pravo je vezano za ljude i njihovu psihu, kao i za njihovo društvo. Moguće je utvrditi tri različita pristupa određivanju pojma prava: Jusnaturalizam: za koji je pravo etička pojava; Legalizam i normativizam: za koji je pravo skup normi kao psiholoških ili logičko-jezičkih pojmova; Socijalizam: za kojeg je pravo socijalno-materijalna kategorija. Neki pisci vide pravo kao volju vladajuće klase sa ciljem da se održi dati društveni poredak. Dok se u pogledu vanjskog elementa prava - državne sankcije - većina teoretičara slaže, dotle se ne slažu za unutarnji element tj. onaj koji izaziva takav vanjski element. Traženje unutrašnje suštine prava svodi se uglavnom na ispitivanje koje društvene odnose odnosno radnje, ponašanja ljudi pravo regulira. Neki te odnose određuju neposredno, a neki posredno na taj način što određuju tzv. cilj prava. Prvo gledište koje razgraničava pravo od drugih društvenih normi po odnosima tj. ponašanju ljudi koje pravo regulira smatra da pravo regulira samo vanjske, tjelesne radnje, ponašanje ljudi dok unutrašnje, psihičke radnje regulira moral. Drugo gledište tvrdi da pravo regulira slobodu čovekovog postupanja kada bi ta sloboda bila u sukobu sa slobodom drugog čoveka. Sva ova gledišta se svode na to da pravo regulira društvene odnose u kojima može doći do povrede općedruštvenog interesa, zajedničih interesa svih članova društva. Ovi zajednički interesi se prema jednima sastoje u redu, drugima u miru, a trećima u pravdi. Postavlja se pitanje zašto bi bila potrebna državna prinuda ako pravo štiti opće društvene interese. Vanjsko obilježje prava je državna prinuda što ukazuje na njegovu unutrašnju suštinu. U društvenim odnosima koje pravo regulira dolazi do nepomirljivih sukoba različitih grupa/klasa pa je prinuda jedini način reguliranja tih sukoba. Volja jedne strane se potčinjava volji druge strane. Pravo se definira i kao obrambeni bedem društva. Pravo se može definirati i kao skup pravnih pravila ponašanja (normi). Pravna norma je pravilo ponašanja koje uređuje i sankcionira (za nepoštivanje) država. Pravo se po područjima koje regulira obično dijeli na posebne grane: • Upravno pravo, koja proučava djelovanje tijela državne uprave i drugih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima; • Građansko pravo, koje regulira odnose između privatnih fizičkih ili pravnih osoba; • Privredno/trgovačko pravo koje regulira odnose između pravnih subjekata u privredi (gospodarstvu); • Kazneno/krivično pravo koje propisuje najteže povrede pravnog poretka i regulira njihovo kažnjavanje; • Radno pravo kojim se uređuje sklapanje i prestanak radnih odnosa, prava i obveze subjekata u radnom odnosu, te ostala važna pitanja i modaliteti u radnom odnosu i u vezi s njim; • Međunarodno pravo koje uređuje odnose između subjekata međunarodnog prava: država, međunarodnih organizacija i pojedinaca (iako ne priznaju svi teoretičari pojedinca za subjekta ovog pravnog poretka); 127
• Procesno/proceduralno/postupovno pravo koje uređuje postupanje sudova i drugih tijela, te prava i obveze stranaka; • Kanonsko pravo je skup pravila koja vrijede za određenu vjersku zajednicu. Tako postoje npr. rimokatoličko kanonsko pravo, pravoslavno kanonsko pravo, anglikansko kanonsko pravo i šerijatsko pravo. • Itd. • Pravo okoliša - (vidi skripte!) 128
Page 1 and 2:
PRAVO OKOLIŠA (PRAVO ZAŠTITE OKOL
Page 3 and 4:
SADRŽAJ 1. UVODNA I TEMELJNA PITAN
Page 5 and 6:
1. UVODNA I TEMELJNA PITANJA PRAVA
Page 7 and 8:
naučnih disciplina koje promatraju
Page 9 and 10:
Europska komisija pokrenula je razv
Page 11 and 12:
okoliša, očuvanje prirodnih zajed
Page 13 and 14:
potkraj 60-ih i početkom 70-ih g.
Page 15 and 16:
azvoj i upozoravaju kako se bez dra
Page 17 and 18:
dobra», «čovjek i okoliš» itd.
Page 19 and 20:
Pravilo održivosti (iako rasprava
Page 21 and 22:
Problemi zaštite okoliša vrlo su
Page 23 and 24:
- načelo zaštite - načelo trajno
Page 25 and 26:
Hrvatski zakonodavac uvodi načelo
Page 27 and 28:
Zakonu o zaštiti okoliša, osobito
Page 29 and 30:
pojedinca, sama materijalna podloga
Page 31 and 32:
ograniči i nadzire upravljanje pri
Page 33 and 34:
Može se zaključiti da se norme pr
Page 35 and 36:
Radno tijelo nakon provedene raspra
Page 37 and 38:
Zakona o energiji ("Narodne novine"
Page 39 and 40:
2. ZAŠTITA NEKIH DIJELOVA OKOLIŠA
Page 41 and 42:
ugostiteljima, hotelijerima, jedini
Page 43 and 44:
2.1.4. Zaštićene biljne i životi
Page 45 and 46:
dio. Šumskogospodarstvenu osnovu p
Page 47 and 48:
Ustavom RH propisano je da su sva z
Page 49 and 50:
U cilju sprječavanja poplava i št
Page 51 and 52:
Kakvoća zraka i stupnja njegove on
Page 53 and 54:
Posebnim zakonima i podzakonskim pr
Page 55 and 56:
akustičnih uređaja na otvorenim p
Page 57 and 58:
3.1. Građanskopravna zaštita okol
Page 59 and 60:
Značenje pravila općeg stvarnopra
Page 61 and 62:
Obrana tuženika je putem prigovora
Page 63 and 64:
Kao štetnik se u prvom redu javlja
Page 65 and 66:
Treći oblik je restitucija u oblik
Page 67 and 68:
4. KAZNENOPRAVNA ZAŠTITA OKOLIŠA
Page 69 and 70:
Kaznenopravna zaštita okoliša svo
Page 71 and 72:
Kada je počinitelj postupao s namj
Page 73 and 74:
Svaki veterinarski lijek prije stav
Page 75 and 76:
farmakološkim i drugim znanstevnim
Page 77 and 78: 5. MEĐUNARODNOPRAVNI ASPEKTI ZAŠT
Page 79 and 80: U pogledu same tehnike međunarodno
Page 81 and 82: sprječavanja ili nadzora treba pod
Page 83 and 84: 5.5. Najvažniji međunarodni ugovo
Page 85 and 86: Obveza država da sprečavaju oneč
Page 87 and 88: 5.5.4. Zaštita biološke raznoliko
Page 89 and 90: Zajednice, i uspostavio Europsku un
Page 91 and 92: c) racionalna uporaba prirodnih izv
Page 93 and 94: 6. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA: ULOGA I
Page 95 and 96: postupke utvrđene propisima. Uz po
Page 97 and 98: fleksibilnu i djelotvornu strategij
Page 99 and 100: na sjeveru Europe, nešto poboljša
Page 101 and 102: međunarodnu konkurentnost. Neki po
Page 103 and 104: KORIŠTENA LITERATURA: OSNOVNA O. L
Page 105 and 106: Narodne novine 64/08 • Uredba o i
Page 107 and 108: • Statut Fonda za zaštitu okoli
Page 109 and 110: • Uredba o ozonu u zraku Narodne
Page 111 and 112: trgovanja emisijskim jedinicama Nar
Page 113 and 114: naknade vlasnicima nekretnina i jed
Page 115 and 116: Propisi iz područja zaštite priro
Page 117 and 118: • Odluka o osnivanju Javnoga podu
Page 119 and 120: • Odluka kojom se donosi Popis po
Page 121 and 122: KLIMA • Okvirna konvencija Ujedin
Page 123 and 124: MORE Objavljena je u NN-MU br. 12/0
Page 125 and 126: PRIRODA Konvencija o zaštiti svjet
Page 127: Stupila na snagu u odnosu na Republ
show all

PRAVO OKOLIÅ A - Pravni Fakultet Osijek

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?