PRAVO OKOLIÅ A - Pravni Fakultet Osijek

Tužbeni zahtjev kod negatorije upravljen je na prestanak uznemiravanja i na propuštanje
daljega uznemiravanja. Kao sporedni zahtjev može se postaviti zahtjev za naknadom štete.
Kao što vlasništvo ne zastarijeva, tako ne zastarijeva ni pravo na podnošenje negatorne
tužbe, a što nedvojbeno predstavlja prednost kad se radi o zaštiti okoliša. No, sporedni
zahtjev za naknadom štete zastarijeva prema općim pravilima obveznog prava.
3.1.3. Građanskopravna zaštita okoliša kroz posjedovnu zaštitu
Zaštita okoliša može se ostvarivati na posjedovnoj razini posjedovnom tužbom ili
dopuštenom samopomoći zbog smetanja posjeda nekretnine nedopuštenim imisijama.
Posjedovna zaštita može biti djelotvoran način zaštite okoliša i ostvarivanja načela
preventivnosti.
Samovlasno smetanje posjeda je uznemiravanje posjednika u posjedovanju ili oduzimanje
mu posjeda bez njegove volje. Oduzimanje posjeda podrazumijeva potpuni prestanak
faktične vlasti dosadašnjega posjednika i uspostavu faktične vlasti od strane oduzimatelja.
Uznemiravanje posjednika u posjedovanju obuhvaća radnje i ponašanja kojima se faktična
vlast posjednika ograničuje, ometa i osporava.
Dva su oblika zaštite posjeda prema ZOV: sudska zaštita i dopuštena samopomoć.
1. Sudska zaštita
Ostvaruje se u posebnom, hitnom postupku - postupku za smetanje posjeda. Postupak se
pokreće tužbom zbog smetanja posjeda ili kraće rečeno posjedovnom tužbom.
Zaštita se pruža prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo
na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to u čijem je
interesu izvršeno smetanje.
Tužitelj može biti samo onaj koji je do časa smetanja bio posljednji mirni posjednik. To
može biti i neposredni i posredni posjednik, kao i suposjednik.
Tuženik ili pasivno legitimirani je onaj koji je izvršio čin smetanja, ali i onaj koji je dao
nalog za smetanje ili u čijem je interesu počinjeno smetanje, a on se od toga nije ogradio.
Rok za podizanje tužbe je 30 dana od dana kada je tužitelj saznao za smetanje i počinitelja
(subjektivni rok). Objektivni rok iznosi godinu dana od nastaloga smetanja.
Teret dokaza leži na tužitelju. On mora dokazati činjenicu da je bio posljednji mirni
posjednik i mora dokazati čin smetanja.
Tužbeni zahtjev upravljen je na to da se 1. utvrdi da je tuženik počinio smetanje tuženikova
posjeda, 2. da se naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja i 3. da
se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.
59