PRAVO OKOLIÅ A - Pravni Fakultet Osijek

farmakološkim i drugim znanstevnim ustanovama, a životinje se tijekom pokusa ne smiju
izlagati mučenju i patnji.
Također, «dobobit» životinja – glede držanja, smješataja, hranidbe, zaštite i odnosa prema
životinjama – zaštićuje se u skladu s relevantnim međunarodnopravnim standardima
Zakonom o o doborbiti životinja kojim s eregulira zaštita životinja pri držanju i uzgoju, pri
obavljanju zdravstvene zaštite i zootehničkih zahvata, problematika usmrćivanja životinja,
zaštita životinja pri klanju, u prijevozu, u gospodarskom uzgoju, zaštita tzv. «životinja za
društvo» («kućnih ljubimaca»), zaštita divljih životinja u prirodi, zaštita životinja u
zoološkim vrtovima, cirkusima i na izložbama, zaštita napuštenih i izgubljenih životinja,
zaštita životinja pri uzgoju radi daljne prodaje te zaštita životinja za pokuse i druga
znanstvena istraživanja. Člankom 3. i 4. Zakona afirmira se načelan stav prema kojemu
«nitko ne smije životinju bez razloga ubiti, nanositi joj bol i patnju».
Djelo je, s obzirom na počinitelja, opće naravi i može ga počiniti svatko.
Pored temeljnog oblika djela iz st. 1. Zakon propisuje kvalificirani oblik u st. 2: «Tko
kazneno djelo iz st. 1. ovoga članka počini radi dobivanja oklade ili drugog pribavljanja
imovinske koristi», odnosno privilegirani, nehajni oblik djela u st. 3. članka: «Tko iz nehaja
uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju za vrijeme njezinog prijevoza
tegobnom stanju kroz dulje vrijeme». Posebna inkriminacija iz st. 2. članka inspirirana je
spoznajama o događajima kod nas u posljednje vrijeme – npr. organiziranim borbama pasa.
Za temeljno kazneno djelo zakon propisuje novčanu kaznu do 150 dnevnih dohodaka ili
kaznu zatvora do šest mjeseci.
Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju za vrijeme njezinog
prijevoza tegobnom stanju kroz dulje vrijeme, kaznit će se novčanom kaznom do sto
dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do tri mjeseca.
4.12. Pustošenje šuma (čl. 261. KZ)
Djelo čini «tko protivno propisima ili naredbama nadležnih državnih tijela siječe ili krči
šumu, ili tko podbjeljuje stabla ili na drugi način pustoši šumu, a time ne čini neko drugo
kazneno djelo za koje je propisana teža kazna».
Pustošenje se odnosi na šume gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom (šume
posebne rijetkosti ili ljepote, posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja.
Tko počini kazneno djelo iz st. 1., kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine.
Tko ovo kazneno djelo počini u šumi koja je posebno zaštićena ii u šumi koja je sastavni dio
posebno zaštićenog područja prirode kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
dvije godine.
74