PRAVO OKOLIÅ A - Pravni Fakultet Osijek

5.5.5. Prekogranični promet opasnog otpada
Posljednjih godina prekogranični promet opasnog otpada dosegnuo je zabrinjavajuće
razmjere, pri čemu su zemlje u razvoju, najčešće bez svoga pristanka, bile konačno
odredište gdje je završavao takav otpad.
Zbog toga je prekogranični promet opasnog otpada uređen Konvencijom o nadzoru
pekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju, a koja je donesena 1989.
godine u Baselu. Osnovno je načelo Konvencije da države trebaju osigurati prekogranični
promet i odlaganje opasnog otpada na način koji nije štetan za ljudsko zdravlje i okoliš.
Konvencija nema svrhu poticati takav prekogranični promet nego dapače ističe da otpad
treba biti odložen u zemlji u kojoj je proizveden. Konvencija priznaje svakoj državi pravo
da zabrani ulazak i odlaganje opasnog otpada na svom teritoriju. Konvencija ističe da
opasni otpad treba biti odložen u zemlji u kojoj je proizveden ili nastao kad god je to
moguće učiniti na način koji nije štetan za ljudsko zdravlje i okoliš.
Prekogranični promet i odlaganje opasnog otpada u zemlju u kojoj nije nastao dopušta se
samo ako je osigurano odlaganje na način koji nije štetan za ljudsko zdravlje i okoliš,
naravno, uz uvjet da postoji pristanak zemlje u kojoj se otpad odlaže. Prethodni pisani
pristanak traži se ne samo od države u kojoj treba biti izvršeno odlaganje nego i od tranzitne
države, tj. države kroz koju se treba provesti otpad do konačnog mjesta odlaganja.
Nekoliko je načina kojima se osigurava poštovanje obveze traženja prethodnog pisanog
pristanka. Tako država izviznica mora primiti natrag nezakonito izvezeni opasni otpad.
Nadalje, ako se utvrdi krivnja uvoznika, zemlja uvoznica mora osigurati odgovarajuće
odlaganje otpada. Osim toga, Konvencija izričito određuje da se nezakoniti promet opasnog
otpada smatra kaznenim djelom i obvezuje države stranke da osiguraju njegovo
kažnjavanje.
Među osnovnim odredbama Konvencije valja istaknuti i obvezu država da pomažu
zemljama u razvoju u primjeni odredaba Konvencije koje se odnose na tehnologije koje
smanjuju na najmanju moguću mjeru proizvodnju opasnog otpada te na zbrinjavanje i
odlaganje takvog otpada na način koji nije štetan za ljudsko zdravlje i okoliš.
Uz Baselsku konvenciju usvojen je 1999. Protokol o odgovornosti i naknadi štete
prouzročene prekograničnim prometom opasnog otpada i njegovim odlaganjem.
5.6. Politika zaštite okoliša i pravo okoliša u Europskoj zajednici (Europskoj uniji)
Temeljni pravni okvir Europske zajednice čine Ugovor o osnivanju Europske zajednice
za ugljen i čelik, usvojen 1951. u Parizu, Ugovor o osnivanju Europske ekonomske
zajednice, usvojen 1957. u Rimu (dalje: Rimski ugovor) i Ugovor o osnivanju Europske
zajednice za atomsku energiju (EUROATOM), usvojen također 1957. u Rimu. Rimski
ugovor izmijenjen je Jedinstvenim europskim aktom 1987. i Ugovorom o Europskoj
uniji, usvojenim 1992. u Maastrichtu. Ugovor iz Maastrichta zamijenio je naziv Europska
ekonomska zajednica terminom Europska zajednica, želeći istaknuti proširenu nadležnost
87