PRAVO OKOLIÅ A - Pravni Fakultet Osijek

Kaznenopravna zaštita okoliša svoje utemeljenje nalazi u odgovarajućim ustavnopravnim i
međunarodnopravnim izvorima. Brojni su međunarodnopravni izvori kojima se zaštićuje
okoliš. Mnoge od tih međunarodnih ugovra potvrdila je (ratificirala) ili je njima pristupila
na temelju nostrifikacije o sukcesiji i RH, prihvativši obveze koje iz njih proizlaze. Njima se
posebno zaštićuju zrak, klima i ozonski omotač; prirodna i kulturna baština; regulira promet
otpadom i opasnim tvarima; zaštićuju vode i more te uspostavljaju standardi nuklearne
sigurnosti.
Razumljivo, vodeći računa o supsidijarnom i fragmentarnom karakteru kaznenopravne
zaštite općenito, a napose kaznenopravne zaštite okoliša, valja podsjetiti da se zaštita
okoliša primarno ostvaruje izvan kaznenog prava, dakle nekaznenim i nerepresivnim
instrumentarijem, kroz zakonsku i podzakonsku regulativu drugih grana prava, napose
upravnog prava, ali i nekih drugih (građanskog prava, financijskog itd.) grana prava.
Spomenutim je propisima inkriminiran cijeli niz prekršaja i za njih su propisane prekršajne
sankcije. Osim toga, tim se propisima određuje značenje ključnih pojmova važnih za
razumijevanje kaznenih djela iz devetnaeste glave KZ-a. Od najvažnijih zakona u tom
smislu treba navesti: Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti od
buke, Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja, Zako o otpadu, Zakon o komunalnom
gospodarstvu, Zakon o prijevozu opasnih tvari, Zakon o zapakjivim tekućinama i plinovima,
Prostorni plan Republike Hrvatske, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o građenju, Zakon
o elektroprivredi, Pomorski zakonik, Zakon o morskim lukama, Zakon o vodama, Zakon o
financiranju vodnog gospodarstva, Zakon o poljorpivrednom zemljištu, Zakon o zaštiti bilja,
Zakon o šumama, Zakon o doborbiti životinja, Zakon o zaštiti od požara itd.
Imajući u vidu tzv. apstraktnu težinu djela odnosno propisanu kaznu, najteža kaznena djela
iz ove glave kvalificirani su oblici kaznenog djela onečišćenja okoliša (temeljno kazneno
djelo, čl. 250. KZ), ugrožavanja okoliša bukom (čl. 251), ugrožavanje okoliša otpadom (čl.
252.), unošenja radioaktivnog ili drugog opasnog otpada u RH (čl. 253), te ugrožavanje
okoliša napravama (čl. 254.), tj. kada je nekim od navedenih kaznenih djela prouzročena
teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravalja više osoba, ili je prouzročena smrt jedne
ili više osoba, ili se promjene prouzročene onečišćenjem ne mogu dulje vrijeme ukloniti, ili
je prouzročena ekološka nesreća. U tim slučajevima propisana je kazna zatvora od jedne do
deset godina. Spomenimo da je najlakša kazna propisana za inkriminaciju mučenje životinja
– novčana kazna do sto dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do tri mjeseca.
Pojedina kaznena djela protiv okoliša
4.1. Onečišćenje okoliša (čl. 250. KZ)
Tko protivno propisima onečisti zrak, tlo, tekuću, stajaću ili podzemnu vodu, vodotok ili
more, morsko dno ili morsko podzemlje ili na drugi način ugrozi kakvoću zraka, tla vode,
vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja ili prirodnog genetskog sklada
biološke raznolikosti na širem području i u mjeri koja može pogoršati uvjete života ljudi ili
životinja ili ugroziti opstanak šuma, bilja ili drugog raslinja, kaznit će se kaznom zatvora od
tri mjeseca do pet godina.
68