PRAVO OKOLIÅ A - Pravni Fakultet Osijek

Svaki veterinarski lijek prije stavljanja u promet mora biti ispitan u svrhu ispitivanja
kakvoće, djelotvornosti i podnošljivosti, a veterinarsko-medicinski proizvod u svrhu
utvrđivanja kakvoće i prikladnosti, te u tom smislu dobiti odobrenje nadležnog ministarstva.
Opasna za život i zdravlje životinja bit će, prema tome ona sredstva za liječenje ili
sprječavanje zaraze koji ne odgovaraju propisanim zahtjevima kakvoće, djelotvornosti,
podnošljivosti i prikladnosti za životinje, a proizvedeni su radi prodaje ili stavljanja u
promet. Za djelo se traži i nastupanje odgovarajuće posljedice, «ugunuće većeg broja
životinja ili širenje zaraznih bolesti», kao uvjeta kažnjivosti.
Počinitelj može biti svatko. Djelo se može počiniti isključivo s namjerom. Za temeljno djelo
propisana je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, a za kvalificirani oblik kazna
zatvora od jedne do pet godina.
4.8. Nesavjesno pružanje veterinarske pomoći (čl. 257. KZ)
I ovim se kaznenim djelom, kao i prethodnim, zaštićuje dobrobit životinja odnosno, u užem
smislu, njihov život i zdravlje. Inkriminirano djelo čini «veterinar ili veterinarski djelatnik
koji se pri pružanju pomoći, pregledu, cijepljenju ili liječenju životinje ne pridržava pravila
veterinarske struke pa zbog toga nastupi oboljenje, pogoršanje bolesti ili uginuće životinje».
Veterenirar ili veterinarski djelatnik jesu fizičke osobe, prije svega diplomirani veterinari,
veterinarski tehničari i veterinarski bolničari, a iznimno i stručnjaci ostalih struka koji
obavljaju određene specijalizirane poslove u veterinarskoj dijagnostici i analitici.
Za razliku od drugih kaznenih djela iz ove glave, kazneno djelo nesavjesnog pružanja
veterinarske pomoći specijalno je kazneno djelo (delictum proprium). Počiniti ga može
samo veterinar ili veterinarski djelatnik. Za kazneno djelo iz čl. 257. st. 1. ovoga članka
propisana je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, dok je za nehajni oblik djela
propisana novčana kazna do 150 dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do šest mjeseci.
4.9. Protuzakonit lov (čl. 258. KZ)
Inkriminacijom se cjelovito zaštićuje divlji životinjski svijet, odnosno divljač. Zakon o lovu
određuje sadržaj pojma «divljač». Djelo čini «tko lovi divljač za vrijeme lovostaja ili na
području na kojem je lov zabranjen ili tko lovi zaštićenu životinjsku vrstu, ili tko lovi bez
posebne dozvole određenu vrstu divljači za čiji je lov potrebna takva dozvola, ili tko lovi na
način ili sredstvima koji su propisom zabranjeni ili kojima se divljač masovno uništava, ili
tko bez odobrenja nadležnog državnog tijela premješta divljač iz njegovog obitavališta na
drugo mjesto». Dakle, zakonsko biće obuhvaća nekoliko različitih modaliteta radnje
počinjenja ovog kaznenog djela.
Djelo je opće naravi (delictum communium), može ga počiniti svatko. Kazneno djelo
protuzakonitog lova moguće je počiniti samo s namjerom.
72