PRAVO OKOLIÅ A - Pravni Fakultet Osijek

Kada je počinitelj postupao s namjerom ugrožavanja okoliša bukom, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, a ako je učinio ovo djelo iz nehaja kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Kazneni postupak za kazneno djelo
onečišćavanja okoliša bukom pokreće se po službenoj dužnosti.
4. 3. Ugrožavanje okoliša otpadom (čl. 252.KZ)
Djelo čini «tko protivno propisima odbacuje, odlaže, sakuplja, skladišti, obrađuje i prevozi
otpad ili uopće postupa s njim na način kojim se ugrožava kakvoća zraka, tla, vode,
vodotoka ili mora na širem području i u mjeri koja može pogoršati uvjete života ljudi ili
životinja ili ugroziti opstanak šuma, bilja ili drugog raslinja».
Ovim se člankom inkriminira postupanje sa otpadom koje ugrožava okoliš. Pod «otpadom»
se u smislu odredbe čl. 2 Zakona o tpadu smatraju «tvari i predmeti koje je pravna ili fizička
osoba odbacila ili odložila, namjerava ih ili mora odložiti.» Po mjestu nastanka razlikuju se
tzv. komunalni i tehnološki otpad, a po svojstvima tzv. opasni i inertni otpad.
Počinitelj može biti svatko. Općenito, radnja je počinjenja manipulacija ortpadom protivno
propisima: a) odbacivanje otpada; b) odlaganje otpada; c) sakupljnaje otpada; d) skladištenje
otpada; e) obrada otpada; f) prijevoz otpada.
Djelo je moguće počiniti s namjerom ili iz nehaja. Ako je djelo počinjeno s namjerom
propisana je novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, a ako je ovo djelo počinjeno iz
nehaja propisana je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.
4. 4. Unošenje radioaktivnog ili drugog opasnog otpada u RH (čl. 253. KZ)
Kazneno djelo čini «tko protivno propisima unese u RH radioaktivni ili drugi opasni otpad
štetan za život ili zdravlje ljudi». Intencija je inkriminacije spriječiti protupravno unošenje i
manipulaciju radioaktivnim i drugim opasnim otpadom u RH. Radioaktivnim otpadom
smatraju se, u skladu s odredbom Bečke konvencije o građanskoj odgovornosti za nuklerane
štete iz 1963. g., radioaktivne tvari dobivene u procesu proizvodnje ili korištenju nuklearnog
goriva kao i svaka tvar koja je postala radioaktivna zbog izlaganja zračenju emitiranom u
tijeku tog procesa, isključujući radio izotope koji su nastali u završnoj fazi proizvodnje i
koji se mogu koristiti u znanstvene, medicinske, poljoprivredne, trgovačke ili industrijske
svrhe. U RH radioaktivni otpad se smatra «izvorom ionizirajućeg zračenja.» Pojam
«opasnog otpada» prema čl. 4. Zakona o otpadu jest onaj koji «sadrži tvari koje imaju jedno
od ovih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadržažljivost,
toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost» itd.
Ovo se kazneno djelo može počiniti samo s namjerom. Za kazneno djelo iz st. 1. propisana
je novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine. Tko zlouporabom svog službenog polozaja
ili ovlaštenja (st. 2.) omogući unošenje u RH radioaktivnog ili drugog opasnog otpada kaznit
će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
70