PRAVO OKOLIÅ A - Pravni Fakultet Osijek

Europska komisija pokrenula je razvoj «europskog sustava za društvene izvješćivanje i
praćenje blagostanja» s namjerom da uspostavi precizniji mehanizam mjerenja «stvarnoga»
gospodarskog i društvenog napretka svojih pet stotinjak milijuna stanovnika.
Istraživačka skupina u sklopu Europske komisije koja se bavi tim pitanjem izradila je
iscrpni nacrt stavki koje bi trebalo uvrstiti u društvene odrednice, počevši sa samim pojmom
kakvoće življenja, koja je definirana kao «skup nematerijalnih aspekata života, kao što su
zdravlje, društveni odnosi ili pak kvaliteta prirodnog okoliša». Kakvoća življenja, nadalje,
trebalo bi obuhvatiti i «stvarne životne uvjete», i «subjektivan osjećaj blagostanja
pojedinaca», nalazi se između ostalog u studiji. U Europi pripadnici akademske zajednice,
politički čimbenici i najšira javnost tvrde da razvoj sam po sebi ne jamči ljudima bolji život.
Stoga Europska komisija uzima u obzir čitavo mnoštvo drugih pokazatelja kojima se nastoji
«izmjeriti» sreća, uključivši i stupanj razvijenosti društvene kohezije, uklanjanje društvenih
razlika i rast društvenog kapitala (obrazovanja, inovacija, zdravlja...). Poželjno je održivo
gospodarstvo, koje zadovoljava potrebe sadašnjeg trenutka na taj način da se ne ugrozi
sposobnost budućih naraštaja da zadovolje vlastite potrebe. U Europi vladajuće strukture su
spremne, čak i voljne, preispitati stare dogme te iznova promisliti neke osnovne
pretpostavke o samoj prirodi gospodarskog napretka.
Europa je i iz ovog razloga postala divovski, nesputani eksperimentalni laboratorij za novo
promišljanje stanja u kojem se zateklo čovječanstvo te za preoblikovanje ljudskih institucija
u eri globalizacije.
8