Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU 2008 - 2011. GODINE<br />
MINISTARSTVO FINANSIJA CRNE GORE<br />
Osim rasta kredita, u 2007. godini zabilježen je značajan porast depozita, koji su porasli za skoro dva puta i na kraju<br />
2007. godine premašili iznos od dvije milijarde €. Pri tome su se depoziti stanovništva povećali sa 499,4 miliona € na<br />
1.019,3 miliona €; tokom 2007. godine su rasli prosječno mjesečno po 6,2%. Ipak su krediti rasli brže od depozita, tako da<br />
je koeficijent krediti/depoziti na kraju 2007. godine iznosio 1,08, što predstavlja pogoršanje u odnosu na kraj 2006. godine,<br />
kada je iznosio 0,79. Pored rasta kamatnih stopa na svjetskom, odnosno evropskom tržištu, aktivne kamatne stope u Crnoj<br />
Gori su opadale u prvoj polovini i bile stabilne tokom druge polovine 2007. godine i u decembru su bile za 0,85 procentnih<br />
poena niže nego godinu dana ranije.<br />
Prva tri kvartala 2008. godine karakterisao je vidno umjereniji rast kreditne aktivnosti banaka. Dok je prosječni mjesečni<br />
rast kredita u prva tri kvartala 2007. godine iznosio 8,8%, u istom periodu 2008. bio je značajno niži i iznosio je 2,7%. Rast<br />
ukupnih kredita za prvih devet mjeseci 2007. godine bio je 113,7%, dok je u istom razdoblju 2008. iznosio 27% (što je u<br />
granicama rasta očekivanog preduzetim mjerama Centralne banke za usporavanje kreditnog rasta). Na kraju septembra<br />
2008. godine, ukupni krediti su iznosili 2.852,3 miliona € ili 57,5% više u odnosu na isti mjesec 2007. godine.<br />
Grafik 2.1.5: Godišnja promjena kredita banaka u %, u odnosu na krajeve kvartala<br />
200<br />
150<br />
100<br />
50<br />
50<br />
169 177<br />
153<br />
114<br />
92<br />
81<br />
66<br />
50<br />
41 41 41 43 42<br />
58<br />
0<br />
III VI IX<br />
2004 2005 2006 2007 2008<br />
Izvor: Centralna banka <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
Aktiva banaka je iznosila 3.407,7 miliona € na kraju drugog kvartala 2008. godine. U odnosu na kraj prvog kvartala, aktiva<br />
je porasla za 9,1%. Porast aktive banaka u odnosu na kraj 2007. godine iznosio je 14,5%, a godišnji rast 60,5%. Ukupna<br />
aktiva banaka na kraju juna 2008. godine bila je iznad nivoa planiranog BDP-a za 2008. godinu, tako da je pokazatelj odnosa<br />
nivoa aktive na kraju juna i planiranog BDP-a iznosio 117%, dok je odnos ostvarene aktive za prva dva kvartala 2008. godine<br />
i ostvarenog BDP-a u istom periodu iznosio 31,6%.<br />
Opis/Period<br />
Tabela 2.1.5: Osnovni monetarni pokazatelji<br />
IX 2008.<br />
XII 2007.<br />
IX 2008.<br />
IX 2007.<br />
Novčana masa M21 8,8% 18,7%<br />
Aktiva banaka 18,0% 38,7%<br />
Ukupni krediti 27,0% 57,5%<br />
Krediti privredi 23,7% 55,5%<br />
Krediti stanovništvu 32,1% 61,2%<br />
Ukupni depoziti 11,2% 27,8%<br />
Depoziti privrede 3,3% 16,3%<br />
Depoziti stanovništva 9,3% 20,7%<br />
Izdvojena obavezna rezerva 11,0% 12,1%<br />
Izvor: Centralna banka <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
Ukupni depoziti položeni kod banaka iznosili su 2.325,9 miliona €, na kraju septembra 2008. godine. Uz prosječni mjesečni<br />
porast od 1,2%, na kraju septembra su dostigli iznos za 11,2% viši nego na kraju 2007., odnosno za 27,8% viši nego na kraju<br />
istog mjeseca 2007. godine. Depoziti sektora stanovništva tokom prva tri kvartala 2008. godine su mjesečno (u prosjeku)<br />
rasli po 1%, što je znatno niže od 7,1% iz istog perioda 2007. godine. Tokom prvog kvartala rasli su prosječno mjesečno za<br />
1,3%, dok su u maju, junu i septembru zabilježili mjesečni pad od 0,6%, 0,7% i 0,8%, respektivno. Do usporavanja rasta<br />
depozita ovog sektora došlo je usljed manjih SDI u nekretnine, što je predstavljalo značajan izvor rasta depozita, posebno<br />
u 2007. godini. Istovremeno, promet na tržištu kapitala je značajno umanjen. Umanjen promet i pad berzanskih indeksa<br />
uz dospijeće obaveza vraćanja kredita koji su korišćeni za trgovanje na tržištu kapitala u prethodnom periodu uticalo je na<br />
usporavanje rasta depozita stanovništva. Takođe, značajno se smanjio i onaj dio depozita koji su ranije dolazili iz „slamarica“,<br />
jer je većina tog dijela štednje već ušla u bankarski sistem ili na tržište kapitala.<br />
15