Uvod - Vlada Crne Gore

MINISTARSTVO FINANSIJA CRNE GORE
EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU 2008 - 2011. GODINE
Na taj način stvoren je prilično raznovrstan i jak institucionalni i finansijski okvir zaštite bankarskog sistema Crne Gore,
koji bi trebao da obezbiedi njegovu sigurnost.
Kada je u pitanju implementacija mjera, koja predstavlja u stvari indikator kvaliteta poslovanja našeg bankarskog
sistema, odnosno njegove likvidnosti, šira javnost je već upoznata da je jedna banka, „Prva banka Crne Gore-Osnovana
1901“ iskoristila jednu od mjera predviđenih Zakonom, a koja se odnosi davanje kredita za likvidnost u iznosu od 44 miliona
eura od strane Vlade Crne Gore na period od tri mjeseca sa mogućnošću produžetka roka na godinu dana. Prva banka Crne
Gore je založila 93,5% akcija, dok će CBCG odrediti ovlašteno lice koje će nadzirati i odobravati isplatu sredstava kredita.
Prethodno je većina banka iskoristila mogućnost prijevremene otplate duga banci od strane države u cilju poboljšanja
likvidnosti. Do kraja 2008. godine nije bilo drugih zahtjeva niti najava za korišćenjem mjera i mehanizama ponuđenih
Zakonom o zaštiti bankarskog sektora.
18
Platni bilans i tekući račun
Osnovne karakteristike platnobilansnih odnosa Crne Gore u 2007. godini su: rekordan priliv stranih direktnih investicija,
rekordan priliv prihoda po osnovu turizma, visoke stope rasta priliva sredstava iz inostranstva kroz bankarski sistem, rekordan
uvoz i rekordni deficit tekućeg računa platnog bilansa.
Na tekućem računu platnog bilansa u 2007. godini zabilježen je rast deficita, u poređenju sa istim periodom prethodne
godine, kao posljedica pogoršanja spoljnotrgovinskog odnosa. Deficit tekućeg računa platnog bilansa iznosio je 825,1 milion
€ ili 32,5% BDP-a, i bio je za 55,3% viši nego u 2006. godini. Deficit tekućeg računa najvećim dijelom je generisan deficitom
na računu roba koji je u 2007. godini iznosio 1.341,6 miliona €, što je za 58% više u odnosu na 2006. godinu. Značajno
povećanje uvoza roba u odnosu na izvoz tokom 2007. godine i zadržavanje relativno nepovoljne strukture razmjene doveli
su do rekordnog spoljnotrgovinskog deficita. Na nastavak trenda snažnog uvoza roba iz 2006. godine dominantno su uticali
visok priliv stranih direktnih investicija, visok priliv kredita, odnosno porast tražnje za investicionim i potrošačkim dobrima.
Pokrivenost spoljnotrgovinskog deficita suficitom ostvarenim na ostalim podračunima tekućeg računa iznosila je 38,5%.
U uslovima eurizacije deficit tekućeg računa platnog bilansa nosi manje rizike, nego u slučajevima zemalja koje imaju
svoju valutu, ali to nikako ne znači da se smije ignorisati.
Razlozi za deficit tekućeg računa su brojni. Nizak nivo proizvodnje električne energije u prethodnoj godini uticao je na
značajan uvoz. Rekordne cijene naftnih derivata na svjetskom tržištu su takođe uticale na rast vrijednosti uvoza ove kategorije
proizvoda. Veliki priliv SDI uticao je na rast uvoza, jer su strani investitori uvozili opremu, sirovine, enterijer, građevinski
materijal i drugo, da bi pokrenuli proces proizvodnje. Ujedno, u ovom periodu su urađeni i važni kapitalni infrastrukturni
projekti, finansirani od strane države, koji su imali uticaj na povećani uvoz proizvoda namijenjenih investiocionoj potrošnji.
Takođe, veliki priliv kapitala koji je skoncentrisan u sektoru stanovništva rezultirao je rastom uvoza, prije svega onog
usmjerenog ka potrošnim dobrima. Niska konkurentnost domaćih proizvođača je takođe važan uzrok deficita. U uslovima
euroizovane, visokootvorene ekonomije sa niskim transakcionim troškovima domaći i strani proizvodi postaju supstiti, i
stanovništvo se lako preusmjerava prema uvoznim proizvodima. Treba istaći i da je, izuzetno visoka stopa rasta kredita u
2007. godini sa svoje strane uticala u velikoj mjeri na kreiranje dodatne tražnje za uvoznim proizvodima. Prema mišljenju
MMF-a, deficit tekućeg računa se može smatrati i ravnotežnim odgovorom sistema na veliki priliv stranog privatnog kapitala
i visoku stopu rasta kredita. Prestankom priliva SDI izvjesno je da će se jedan značajan dio deficita smanjiti. I u drugim
zemljama prisutna je izrazita korelacija između priliva SDI i deficita tekućeg računa platnog bilansa, tako da u tom smislu
Crna Gora nije izuzetak.
Karakteristike platnobilansnih odnosa Crne Gore su: stalno produbljivanje neravnoteže, dominacija sirovina u izvozu,
izuzetno mala diverzifikovanost izvoza, izuzetno visoka geografska koncentracija izvoza, brz rast uvoza, uz zanemarljiv rast
izvoza. Osnovni razlozi koji su doveli do rasta deficita tekućeg računa platnog bilansa su: niska konkurentnost domaćih
proizvođača, visok uvoz električne energije, rast cijena nafte na svjetskim berzama, veliki priliv SDI, rast potrošnje, visoka
stopa rasta odobrenih kredita i dr. U uslovima eurizacije, deficit tekućeg računa platnog bilansa nosi manje rizike, nego u
slučajevima zemalja koje imaju svoju valutu, ali i opcije za njegovo elimisanje su sužene, jer se ne može koristiti politika
deviznog kursa. U uslovima eurizovane, visokootvorene ekonomije sa niskim transakcionim troškovima domaći i strani
proizvodi postaju supstituti, i stanovništvo se lako preusmjerava prema uvoznim proizvodima. Deficit tekućeg računa se
može smatrati i ravnotežnim odgovorom sistema na veliki priliv stranog privatnog kapitala i visoku stopu rasta kredita. Sa
smanjenjem priliva kapitala, značajni dio deficita će imati samokorigujući efekat.
Zaduživanjem radi izgradnje turističkih objekata, infrastrukture, podizanja nivoa tehničko-tehnološke opremljenosti,
odnosno finansiranjem produktivnih investicija stvaraju se preduslovi da se sadašnje zaduživanje vraća budućim
suficitima. Iako je deficit tekućeg računa u velikoj mjeri posljedica ubrzanog razvoja, zabrinjava činjenica da je sve
manjim dijelom pokriven stranim direktnim investicijama, a raste učešće privatnog spoljnog duga. Neto prilivom SDI
pokriveno je svega 52% deficita tekućeg računa platnog bilansa u 2007. godini, a u 2006. godini ta pokrivenost je
iznosila 88%. Analiza kretanja najvažnijih stavki platnog bilansa Crne Gore u periodu od zadnjih par godina pokazala je