Uvod - Vlada Crne Gore

More documents

Recommendations

Info

EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU 2008 - 2011. GODINE MINISTARSTVO FINANSIJA CRNE GORE Tokom 2008. godine inflacija je nastavila da raste to jula mjeseca, pri čemu su uslijed inflatornih očekivanja (zbog čega je i bazična inflacija počela da se približava ukupnoj inflaciji) daljem rastu cijena uticale cijene prehrambenih proizvoda, kao i rast cijena nafte i naftnih derivata uz rast cijena telekomunikacijskih usluga. Međutim, poslije pada cijena nafte, i globalnih recesivnih procesa koji su se reflektovali kroz usporavanje privrednog rasta, stagnaciju ili opadanje agregatne tražnje i rast nezaposlenosti, došlo je i do pada nivoa cijena koji se reflektovao i na pad inflacije u Crnoj Gori. Stoga je za očekivati da će se do kraja godine inflacija dodatno smanjiti i dostići nivo od 7.5% mjereno indeksom troškova života. U sledećoj godini, uzimajući u obzir smanjenje agregatne tražnje, raspoloživosti likvidnih sredstava, limitirane kreditne ekspanzije, uz potencijalni nastavak trenda stagnacije i niske cijene nafte i naftnih derivata, očekuje se pad inflacije na 5% u 2009. godini mjerena indeksom troškova života. U srednjeročnom periodu pretpostavlja se cjenovna stabilnost koja će se bazirati na umjerenom rastu agregatne tražnje, umjerenom rastu uvoza uz veći rast izvoza, tako da se pretpostavlja nivo inflacije od 3,5% u 2010., odnosno 3% u 2011. godini. Kada se govori o deflatoru, on bi imajući u vidu činjenicu slabljenja domaće tražnje i potencijalno izraženije tražnje za uvoznim robama trebao da se nalazi iznad vrijednosti inflacije, mjerene indeksom troškova života. Sa druge strane uslijed pretpostavljenog smanjenja proizvodnje na domaćem tržištu, smanjena ponuda domaćih proizvođača mogla bi da utiče na dalji rast tražnje za uvoznim robama, što bi deflator usmjeravalo ka nivou većem od inflacije. U tom pravcu pretpotavka je da će se deflator kretati u rasponu 10,1% u 2008. godini, 6,0% u 2009. a da će se uslijed stabilizacije izvoznog tržišta i rasta agregatne tražnje deflator u 2010 i 2011. godini približiti inflaciji. Grafik 2.2.3: Deflator i Indeks Troškova Života, period 2000-2011. godine 30.0 25.0 20.0 26.5 20.2 15.0 10.0 5.0 0.0 9.2 8.3 9.1 10.1 7.7 7.4 7.5 6.2 5.9 6.0 4.3 5.0 5.0 3.1 4.0 1.5 2.4 2.8 3.5 3.0 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Deflator% ITZ% Tržište rada i faktorska cijena rada Prema procjenama realnog scenarija u narednom periodu treba očekivati minimalni rast zaposlenosti. Naime imajući u vidu usporavanje privredne aktivnosti, kao i smanjenje agregatne tražnje, posebno eksterne tražnje ino-trgovinskih partnera, može se očekvati da pojedina preduzeća u cilju održanja rentabilnosti jedan broj radnika moraju otpustiti, ili smanjiti zarade. U tom pravcu, pretpostavka je da će u narednoj godini doći do minimalnog rasta zaposlenosti od svega 3,1%, u odnosu na 6,7% koliko je procijenjen rast zaposlenosti za 2008. godinu. Tako bi se stopa nezaposlenosti marginalno snizila sa 10,7% koliko je procjena za 2008. godinu na 9,8 % u 2009. godini, koju će karakterisati slabiji sezonski efekat uslijed stagnacije prihoda od turizma. U srednjeročnom periodu 2010. i 2011. godine predviđa se rast zaposlenosti od 3,5% u 2010. i 3 % u 2011. godini, kojima bi se stopa nezaposlenosti spustila do kraja 2011. godine na nivo targetiran Nacionalnom strategijom zapošljavanja od 8,5 %, a koji odgovara ekvivalentu od oko 182.546 zaposlenih lica. Pretpostavljeni rast zaposlenosti se bazira na prije svega na implementaciji kvotnog sistema, uvedenog na zapošljavanje stranih radnika (40,000 nerezidenata) 13 , implementacijom projekta Posao za Vas, kao i implentacijom Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, kojim se smanjuju stope poreza za zdravstveno i penziono osiguranje. Pretpostavka je da će neto zarade u 2009. godini i pored rasta po osnovu smanjenja stope poreza na dohodak fizičkih lica, stagnirati. Uslijed pada eksterne tražnje, privreda će prilagoditi svoje troškove u pravcu smanjenja ili limitiranja zarada. Tako 13 - U ovoj godini, do 8. decembra, u Crnoj Gori je zaposleno 55.810 nerezidenata, ZZZCG 2008 33
MINISTARSTVO FINANSIJA CRNE GORE EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU 2008 - 2011. GODINE u 2009. godini rast zarada je predviđen na nivou od 13% (11 p.p. manje u odnosu na 2008. godinu). Tokom 2010 i 2011. godine rast neto zarada je projektovan na nivou inflacije i produktivnosti rada projektovanih za ove godine (7,7% i 6,8%), što podrazumijeva rast neto zarada na godišnjem nivou od oko 12%, dostižući nivo od 594 € do 2011. godine. KRIZNI SCENARIO – ZNAČAJAN UTICAJ GLOBALNE FINANSIJSKE KRIZE NA CRNOGORSKU EKONOMIJU U 2009. GODINI Krizni scenario je baziran na pretpostavci značajnog uticaja finansijske krize na crnogorsku ekonomiju, koja se prvenstveno reflektuje na drastično usporenje privredne aktivnosti. Prema ovom scenariju realni rast BDP-a u 2009. godini je svega 2,5%, smanjenje agregatne tražnje i smanjenje uvoza za 20,3% u odnosu na 2008.godinu, pad izvoza roba i blagi pad prihoda od turizma ostvarenih u 2008. godini, pad transfera iz inostranstva za 50%, pad priliva SDI za gotovo 270 miliona € (odnosno 50,9%), što se sve reperkusira na ostvarenje budžetskog deficita od preko 6% BDP-a, pod pretpostavkom održavanja istog nivoa potrošnje. Sa druge strane uslijed očekivanog usporavanja privredne aktivnosti, smanjenja kreditne aktivnosti i agregatne tražnje uz opadajuća inflatorna očekivanja i očekivane niske cijene nafte inflacija ima trend opadanja u 2009. godini i pretpostavka iz Realnog scenarija su primjenjljive na Krizni scenario. Uslijed usporavanja privrednog rasta i stagnacije strateških sektora dolazi do rasta nezaposlenosti od 0.7 p.p, koji je i pored ublažavanja mjera Vlade dovodi do pada zaposlenosti od 3% u 2009. godini. Period nakon 2009. godine kao i u Realnom scenariju, predstavlja fazu blagog oporavka koji se reflektuje kroz snažniji rast izvoza, nešto slabiji rast uvoza, novi priliv SDI, koje su odložene u 2009. godini, djelimični oporavak kreditne aktivnosti, što sve dovodi do uspostavljanja makroekoomske stabilnosti posmatrano sa stanovišta nivoa inflacije, stope nezaposlenosti i buđžetskog deficita. U tom pravcu, u 2010. godini očekuje se realni rast BDP-a od 3,5%, dok se u 2011. godini uslijed postepenog nestanka efekata globalne ekonomske krize dolazi do jačanja ekonomske aktivnosti refelktovane kroz privredni rast od 4,5% na godišnjem nivou. Tabela 2.2.2: - Glavni ekonomski indikatori <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, srednjoročne projekcije za Krizni scenario u periodu 2000-2011. godine Godina 2007p 2008f 2009f 2010f 2011f BDP u tekućim cijenama, mil. € 2808 3338,6 3629,1 3959,3 4323,5 Realni BDP, mil. € 2378,9 3035,3 3422,1 3756,1 4137,5 Rast realnog BDP, % 10.3 8.0 2.5 3.5 4.5 Inflacija ITZ, % 4 7,7 8,0 5,0 3,5 3,0 Rast zaposlenosti (osobe), % 3,7 6,1 -3,0 2,2 3,1 Stopa nezaposlenosti, % 11,9 10,7 11,6 10,6 9,5 Suficit/deficit javnog sektora, % BDP 6,35 1,43 -2,44 -1,64 -0,71 Izvoz roba i usluga, tekuđe cijene, mil. € 1305,1 1322,0 1225,9 1338,5 1478,8 Stope rasta izvoza roba i usluga, % 22,4 1,3 -7,3 9,2 10,5 Uvoz roba i usluga, tekuće cijene, mil. € 2217,8 2520,5 2008,0 2257,9 2614,2 Stope rasta uvoza roba i usluga, % 29,0 13,6 -20,3 12,4 15,8 Bilans razmjene roba i usluga, tekuće cijene, mil. € -912,7 -1198,5 -782,1 -919,4 -1135,5 Bilans razmjene roba i usluga, % BDP -32,5 -35,9 -21,6 -23,2 -26,3 Bilans tekućeg računa, tekuće cijene, mil. € -836,3 -1137,2 -759,6 -846,1 -1069,3 Bilans tekućeg računa, % BDP -29,8 -34,1 -20,9 -21,4 -24,7 Bruto kapitalna formacija, nominalno, mil. € 683,6 820,0 553,0 702,31 870,9 Realne stope rasta bruto kapitalnih formacija, % 45,5 20,0 -39,3 27,0 24,0 Spoljni dug, % BDP 27,5 27,8 41,2 40,7 39,7 Lična potrošnja Osnovna pretpostavka kod Kriznog scenarija je da uslijed izrazitog uticaja globalne finansijske krize dolazi do naglog pada agregatne tražnje koja se poslije projektovanog nivoa od 80% u 2008. godini u 2009. godini pada za 3,8 p.p. odnosno na 76,2% BDP-a (Tabela x) rastući svega 3,8% u odnosu na potrošnju u 2008. godini. Razlozi za drastičan pad agregatne tražnje se nalaze u izrazitom padu prliva SDI od 61,8% (odnosno 5,8% BDP-ja ), značajno usporavanje bankarske aktivnosti (projektovani rast kredita stanovništva je u 2009. godini je na nivou od 11,1% - godišnji rast) , značajni pad transfera iz inostranstva od 50%, kao i rast nezapolenosti od 3% na godišnjem nivou. Jedini kanal za relaksiranje agregatne tražnje je povećanje neto zarada kroz smanjenje poreza i doprinosa na zarade, međutim ova mjera ima limitiran efekat i neće biti u mogućnosti da apsorbuje negativna dešavnja na ostalim izvorima finansiranja agregatne tražnje. Domaćinstva se uslijed 34
Page 2 and 3: MINISTARSTVO FINANSIJA CRNE GORE EK
Page 4 and 5: EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM za CRn
Page 6 and 7: OPŠTI OKVIR POLITIKA I CILJEVA
Page 8 and 9: EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRN
Page 10 and 11: PREGLED MAKROEKONOMSKIH INDIKATORA
Page 38 and 39: JAVNE FINANSIJE
Page 56 and 57: STRUKTURNE REFORME
Page 84 and 85:
EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRN
Page 86 and 87:
Page 88 and 89:
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
Page 108 and 109:
Page 110 and 111:
Page 112 and 113:
show all

Uvod - Vlada Crne Gore

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?