You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU 2008 - 2011. GODINE<br />
MINISTARSTVO FINANSIJA CRNE GORE<br />
od 125 miliona Eura u odnosu na projekciju iz 2008. godine, što će dovesti do značajnog pada agregatne tražnje za 3 p.p. i<br />
zadržaće se na nivou od 77% BDP-a. U 2010.godini kao i u 2011. godini usljed pretpostavljenog oporavka priliva SDI, rasta<br />
kreditne aktivnosti, i značajnijeg rasta zaposlenosti lična potrošnja će se zadržati na nivou od 77% BDP-a u 2010. i 2011.<br />
godini<br />
Grafik 2.2.1: Učešće pojedinačnih kategorija potrošne strane BDP-a za Crnu Goru 2008-2011<br />
100,0<br />
80,0<br />
75,0<br />
80,9<br />
74,2 73,1 69,9<br />
77,3 76,8 80,0 77,0 77,0 77,0<br />
60,0<br />
40,0<br />
20,0<br />
0,0<br />
-20,0<br />
-40,0<br />
-60,0<br />
29,9<br />
25,2 24,9<br />
26,8<br />
26,3<br />
27,0 27,6 27,4 27,3 26,0<br />
21,9 24,3 24,6 23,8 22,3 24,8<br />
17,5 14,6 17,1 18,0<br />
19,5<br />
13,3<br />
5,9 4,1 2,1 -0,5 -0,3<br />
3,6 3,7 3,9 3,0 1,5 1,9<br />
2001 -12,2 1,0 42,4 14,1 44,0 59,6 21,3 -5,7 6,9 -4,0<br />
-16,4 -16,1 -17,5<br />
-23,6 -24,5<br />
-23,3<br />
-29,7<br />
-26,7<br />
-32,5<br />
-31,0<br />
-35,9<br />
Licna potrosnja Potrosnja drzave Bruto investicije u fiksni kapital Promjene zaliha Saldo izvoza i uvoza roba I usluga<br />
Bruto kapitalna formacija<br />
Bruto kapitalna formacija predstavlja najteži element za pojekciju, imajući u vidu da struktura investicija u Crnoj Gori se<br />
upravo odnosi na investicije u turizam i građevinarstvo. Pretpostavke koje se odnose na procjenu bruto kapitalne formacije<br />
bazirane su na: praćenju indeksa i pokazatelja koji odražavaju izrazit rast sektora građevinarstva i turizma; značajan rast<br />
cijena nekretnina tokom 2007. godine i prve polovine 2008. godine; kao i značajan uvoz novih i polovnih mašina i automobila.<br />
Naime, evidentno je naročito od početka 2007. godine, da se značajan dio investicija odnosio na investicije u nekretnine<br />
koji su iskorišteni za izgradnju novih stambenih i turističkih objekata, popravku i unaprijeđenje postojećih, unaprijeđenje<br />
zemljišta, što je sve uslovilo značaan rast nivoa kapitalne formacije, tako da se može zaključiti da je bruto kapitalna formacija<br />
naročito od 2007. godine izuzetno porasla najviše zahvaljujući ovoj kategoriji.<br />
S tim u vezi, bruto kapitalna formacija za 2007. godinu iznosi 683,6 miliona €, ostvarujući rast od 44% u odnosu na 2006.<br />
godinu. što je uslovilo rast učešća u BDP-u sa 21,9% na 24,3% u 2007. godini. U 2008. pretpostavlja se nastavak trenda,<br />
uslijed daljeg rasta investicija u nepokretnosti, značajnog uvoza mašina i opreme tako da bruto kapitalna formacija dostiže<br />
nivo od oko 820 milona € (rast od 20%) ili 24,6% BDP-a.<br />
Međutim u narednoj godini prema realnom scenariju dolazi do značajnog pada SDI od 26,7%, značajnog pada uvoza,<br />
smanjenja kreditne aktivnosti kako prema fizičkim tako i prema privrednim društvima. Kao posljedica javlja se i blagi rast<br />
bruto kapitalne formacije za 7,71% u odnosu na 2008. godinu i dostiže nivo od 883 miliona €, odnosno 23,8% BDP-a. Tokom<br />
2010. godine dolazi do rasta bruto kapitalne formacije uslijed dodatnih investicija i potencijalno jače kredine aktivnosti<br />
i povećanog uvoza i ona se zadržava na nivou od 22,3% BDP-a. Tokom 2011. godine sa umjerenijim rastom privredne<br />
aktivnosti, umjerenijim prilivom SDI i uvoza, bruto kapitalna formacija se zadržava na nivou od 19,5% BDP-a.<br />
Kao i protekle godine naglašavamo da Crna Gora kao mali ekonomski sistem ima izuzetnu povezanost razvoja sa prlivom<br />
SDI. Imajući u vidu trenutnu finansijsku krizu kao i nedostatak likvidnih sredstava na internacionalnim finansijskim tržištima<br />
i tržištima kapitala, veoma je teško predvidjeti investicione tokove u 2009. godini kada je Crna Gora u pitanju.<br />
Spoljnotrgovinski deficit<br />
Crna Gora predstavlja malu otvorenu ekonomiju koju već nekoliko godina karaktriše visok priliv SDI, visok priliv prihoda od<br />
turizma, visok priliv sredstava iz inostranstva u bankarski sistem i posljedično vosok nivo uvoza odnosno visok deficit tekućeg<br />
računa platnog bilansa kome najviše doprinosi spoljnotrgovinski deficit. Visok spoljnotgovinski deficit nastao je prije svega<br />
usljed snažnog priliva SDI i priliva kreditnih sredstava koji su uticali na porast agregatne tražnje kako za investicionim tako i<br />
za potrošnim dobrima.<br />
Tokom 2007. godine deficit tekućeg računa platnog bilansa je iznosio 912,7 miliona € ili 32,5% i bio je oko 44% viši u<br />
odnosu na 2006. godinu. Razlozi za stvaranje visokog deficita se nalaze prije svega u visokoj cijeni naftnih derivata koji je<br />
31