23.08.2013 Views

Upoznajte svoja prava i borite se za njih - European Roma Rights ...

Upoznajte svoja prava i borite se za njih - European Roma Rights ...

Upoznajte svoja prava i borite se za njih - European Roma Rights ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

UPOZNAJTE SVOJA PRAVA I BORITE SE ZA NJIH<br />

Javne demonstracije su postale istorijska referentna tačka <strong>za</strong> pokrete otpora. Na primer, u Južnoj<br />

Africi, nasilno suzbijene javne demonstracije u mestima Sharpeville 1960. i Soweto 1976. na kraju<br />

su postale centri okupljanja <strong>za</strong> otpor rasističkom režimu aparthejda.<br />

Nenasilna građanska neposlušnost<br />

U mnogim slučajevima javne demonstracije su <strong>za</strong>konite. Kako je napomenuto gore, one su garantovane<br />

međunarodnim pravom o ljudskim pravima. Međutim, u nekim slučajevima nisu. Najmanje<br />

jedna škola misli o ljudskim pravima – pristalice “građanske neposlušnosti” – <strong>za</strong>govara (nenasilno)<br />

kršenje <strong>za</strong>kona u cilju vršenja pritiska.<br />

U drugoj polovini 20. veka, možda najuticajniji <strong>za</strong>govornik nenasilne građanske neposlušnosti kao<br />

načina da <strong>se</strong> dovede do socijalne promene bio je Mahatma Gandi. Tokom više decenija rada, prvo<br />

sa indijskom manjinom u Južnoj Africi, <strong>za</strong>tim na ostvarivanju<br />

“Graðanska neposlušnost ne<strong>za</strong>visnosti Indije od britanske kolonijalne uprave, Gandi je<br />

postaje sveta dužnost kada razvio pristup koji je podrazumevao “nenasilno oružje Satya-<br />

država ostane bez <strong>za</strong>kona ili graha1 i odbijanje saradnje.” U njegovom pisanju i delima kon-<br />

je korumpirana, što je isto.”<br />

cepti “građanske neposlušnosti” i “odbijanja saradnje” usko su<br />

pove<strong>za</strong>ni: “Odbijanje saradnje i građanska neposlušnost su<br />

različiti, ali [su] grane istog drveta zvanog Satyagraha (snaga istine). [...] Odbijanje saradnje sa<br />

zlom ista je dužnost kao i saradnja sa dobrim.” Gandi je karakterisao građansku neposlušnost kao<br />

“dokazivanje <strong>prava</strong> koje bi <strong>za</strong>kon trebalo da daje ali ga on umesto toga odbija” i jednom prilikom<br />

je izjavio da, “građanska neposlušnost postaje sveta dužnost kada država ostane bez <strong>za</strong>kona ili je<br />

korumpirana, što je isto.”<br />

Možda je najjasniji primer Gandijeve građanske neposlušnosti bila “So Satyagraha” iz 1930. 2 Britanski<br />

monopol na so u Indiji nalagao je da je prodaja ili proizvodnja soli od strane bilo koga osim<br />

britanske vlade <strong>za</strong>konom kažnjiv krivični prekršaj. U nizinskim priobalnim oblastima Indije so je<br />

bila lako dostupna, ali su ljudi bili prisiljeni da kupuju ovaj mineral koji su inače mogli lako<br />

besplatno prikupiti <strong>za</strong> sopstvene potrebe. Gandi je prvo uputio pismo tadašnjem vicekralju Indije,<br />

lordu Irwinu, 2. marta 1930. izjavljujući: “Ukoliko moje pismo ne ostavi nikakav uticaj na Vaše<br />

srce, jedanaestog dana ovoga me<strong>se</strong>ca ja ću krenuti sa koliko god mogu skupiti saradnika iz ašrama<br />

i odbiti da <strong>se</strong> povinujem odredbama Zakona o soli. Ovaj porez smatram najnepravednijm od svih<br />

sa stanovišta siromašnog naroda. Kako je pokret <strong>za</strong> ne<strong>za</strong>visnost suštinski pokret <strong>za</strong> najsiromašnije<br />

u ovoj zemlji, otpočeće obračun sa ovim zlom.” Tako je Gandi doveo u vezu nepravedne <strong>za</strong>kone o<br />

oporezivanju i kontrolu nad indijskim resursima, a time i njen suverenitet i ne<strong>za</strong>visnost od strane<br />

kolonijalne moći. Druga značajna karakteristika ove Satyagrahe bila je da su sirovinu o kojoj je reč<br />

– so – ljudi u celoj Indiji koristili bez obzira na kastu, klasu, etnicitet i veru, te je stoga mogla okupirati<br />

misli svih Indijaca.<br />

188<br />

EVROPSKI CENTAR ZA PRAVA ROMA

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!