Upoznajte svoja prava i borite se za njih - European Roma Rights ...
Upoznajte svoja prava i borite se za njih - European Roma Rights ...
Upoznajte svoja prava i borite se za njih - European Roma Rights ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Romima koji <strong>se</strong> prijavljuju <strong>za</strong> posao telefonom kaže da dođu na razgovor, da bi im <strong>se</strong>, kada dođu i<br />
osobe koje im nude posao vide da su oni Romi, reklo da nema posla ili da je posao nedavno dodeljen<br />
nekome drugome.<br />
Posredna diskriminacija pojavljuje <strong>se</strong> tamo “gde bi naizgled neutralno rešenje, kriterij ili praksa<br />
stavili osobe određenog rasnog ili etničkog porekla u izvestan nepovoljan položaj u poređenju sa<br />
drugim osobama, osim ako je odredba, kriterij ili praksa objektivno opravdan <strong>za</strong>konitim ciljem i<br />
sredstvima koja ciljaju na to da budu prigodna i neophodna”, u skladu sa Direktivom Saveta<br />
2000/43/EC. Primeri mogu biti robna kuća, koja tvrdi da osobe sa dugim suknjama ne mogu ući u<br />
prodavnicu, ili vladina kancelarija koja <strong>za</strong>branjuje ulaz svim osobama koje pokrivaju glavu. Ova<br />
pravila, mada su neutralna po pitanju etniciteta na svojoj površini, u stvari mogu nesrazmerno<br />
oštetiti članove određenih manjinskih grupa koje imaju tendenciju da no<strong>se</strong> dugačke suknje ili pokrivaju<br />
glavu.<br />
U nekim srednjo- i istočnoevropskim zemljama, mnogi ljudi<br />
veruju da Romi ne mogu trpeti diskriminaciju <strong>za</strong>to što Ustav ili To što Ustav ili <strong>za</strong>konske<br />
neki drugi <strong>za</strong>kon deklariše diskriminaciju kao ne<strong>za</strong>konitu, odredbe <strong>za</strong>branjuju<br />
eksplicitno priznaje Rome kao manjinu ili slično. Ovo verova- diskriminaciju u nekoj zemlji<br />
nje predstavlja nerazumevanje ideje diskriminacije koja <strong>se</strong> ne znaèi da <strong>se</strong> diskriminacija<br />
danas primenjuje u Evropi. To što Ustav ili <strong>za</strong>konske odredbe<br />
ne dogaða<br />
<strong>za</strong>branjuju diskriminaciju u nekoj zemlji ne znači da <strong>se</strong> diskriminacija<br />
ne događa. Postojanje <strong>za</strong>kona protiv diskriminacije ne znači da je nemoguće da trpite<br />
diskriminaciju – on samo obezbeđuje sredstvo putem koga <strong>se</strong> <strong>borite</strong> protiv diskriminacije. U<br />
stvarnosti, jedna osoba može doživeti mnogo diskriminirajućih dela svakoga dana.<br />
U veoma ograničenom broju situacija, nejednak tretman može biti <strong>za</strong>konit. U odnosu na neposrednu<br />
diskriminaciju, ovo <strong>se</strong> nameće u onome što <strong>se</strong> zna kao izuzetak “čiste profesiolane kvalifikacije”.<br />
Ne može, na primer, biti nepravično ograničavanje da neke poslove obavljaju određeni ljudi,<br />
kao na primer, da rabin bude čovek jevrejske vere ili da radnik sa romskom omladinom bude Rom.<br />
Slično je u nekim slučajevima kada <strong>se</strong> izno<strong>se</strong> optužbe o posrednoj diskriminaciji, gde optužba<br />
može biti odbijena, a nejednak tretman po određenom pitanju opravdan kao <strong>za</strong>konski. Tamo gde je<br />
tužitelj utvrdio da praksa nesrazmerno oštećuje rasnu ili etničku grupu, odgovorna osoba ima<br />
<strong>za</strong>konsku obavezu da dokaže kako praksa sledi <strong>za</strong>konski cilj. Kao primer <strong>za</strong> to može poslužiti<br />
objekat u izgradnji koji <strong>za</strong>hteva da svi radnici imaju sigurnosne kacige. Ova politika posredno<br />
diskriminiše određene grupe kojima je <strong>za</strong>branjeno pokrivanje glave na bilo koji način. Poslodavac<br />
može, međutim, <strong>za</strong>htevati da opravda ovo traženje pokazujući da je, u ovom slučaju, njegov <strong>za</strong>konski<br />
cilj osiguravanje bezbednosti radnika, da je <strong>za</strong>htev proporcionalan riziku, te da je nošenje kaciga<br />
razuman <strong>za</strong>htev prema regulacijama bezbednosti na radu.<br />
EVROPSKI CENTAR ZA PRAVA ROMA<br />
BORBA PROTIV DISKRIMINACIJE: UNIVERZALNO PRAVO JEDNAKOSTI<br />
31