Tehnička termodinamika - Kemijsko-tehnološki fakultet

TEHNIČKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Kao što je naziv “isparavanje” usvojen za proces pretvaranja tekuće faze
neke tvari u plinsku fazu, tako je i plinska faza u uvjetima bliskim procesu
kondenzacije dobila naziv “para”. Za uvjete na desno od gornje granične krivulje
– pregrijana para, za uvjete na samoj gornjoj graničnoj krivulji (kada nestanu
kapljice tekućine) – suha para (suhozasićena para), a za uvjete između gornje i
donje granične krivulje – vlažna para (mokra para) čiji je stupanj suhoće (obilježava
se s x) toliko manji, odnosno stupanj vlažnosti (1 – x) toliko veći koliko je
stanje vlažne pare bliže donjoj graničnoj krivulji. To znači da je stupanj suhoće
na donjoj graničnoj krivulji jednak nuli (x = 0), a na gornjoj graničnoj krivulji
x = 1. Kao što je vidljivo, stupanj suhoće brojčano predstavlja onu količinu suhe
pare koja se nalazi u 1 kg vlažne pare. Važno je napomenuti da vlažna ili mokra
i suha ili suhozasićena para na nekom određenom tlaku, kao što smo vidjeli,
imaju temperaturu vrelišta na tom tlaku, a da je samo temperatura pregrijane
pare veća od temperature vrelišta na tom tlaku. Koliko je pregrijanost pare veća,
odnosno koliko je njena temperatura viša, za promatrani tlak, toliko je ona po
svojim svojstvima bliža idealnom plinu, kako je to prikazano na slici 50.
K
202
Slika 50. Prikaz područja idealnog plina, realnih plinova, pregrijane,
suhe i vlažne pare