Tehnička termodinamika - Kemijsko-tehnološki fakultet

__________________________________Tehnička postrojenja za provedbu kružnih procesa
Motori s unutarnjim izgaranjem danas su najčešći strojevi za proizvodnje
mehaničke energije (pogonski strojevi). Ocjenjuje se da njima pripada više od
90 % ukupne snage svih pogonskih strojeva koji energiju goriva i potencijalnu
energiju vode transformiraju u mehaničku energiju. Uzrok tako širokoj primjeni
treba tražiti u činjenici što se mogu ekonomično izgraditi motori u širokom
rasponu snage i što je vrlo jednostavno osigurati opskrbu pogonskim gorivom,
bez posebnih vodova i priključaka.
Motori s unutarnjim izgaranjem danas se u prvom redu ugrađuju u prometna
sredstva (u osobne i teretne automobile, motocikle, zrakoplove, brodove,
lokomotive), ali je njihova uporaba znatna i u poljoprivredi (pokreću traktore,
vršilice i sl.), u građevinarstvu ( pokreću rovokopače, miješalice, dizalice i sl.) i
u vojsci (pokreću tenkove, zrakoplove, prijevozna sredstva na kopnu i moru).
Motori s unutarnjim izgaranjem izvode se danas do snage od oko 34 do 40 MW.
6.2.3. Procesi u kompresoru
U kompresoru se tlači zrak ili neki drugi plin, na što se troši mehanički
rad, za razliku od pogonskih strojeva u kojima se ekspanzijom radnog tijela
dobiva mehanički rad. Na slici 105. prikazan je teorijski rad jednocilindričnog
idealnog klipnog kompresora, tj. takvog kompresora kod kojeg u cilindru ne
postoji tzv. štetni prostor i kod kojeg se zanemaruju gubici energije. Međutim, u
cilindru stvarnog kompresora postoji štetni prostor, slika 106. gdje uvijek ostaje
određena količina stlačenog plina koji se širi (krivulja 3 – 4), miješa se sa svježim
plinom i u isto vrijeme dovodi u cilindar. Štetni prostor smanjuje proizvodnost
kompresora, a nas zanima teorijski rad idealnog kompresora. Ovdje crte
0 – 1 i 2 – 3 predstavljaju proces punjenja, odnosno pražnjenja kompresora, dok
krivulja 1 – 2 predstavlja proces kompresije plina u njemu. Teorijski rad
kompresora, odnosno onaj rad koji je teorijski potrebno utrošiti u kompresoru,
prikazan je na slici 105. površinom 0 – 1 – 2 – 3; za 1 kg plina i za v0 = v3
= 0
iznositi će
2
w′
= p ⋅ v2 + ∫ p ⋅ dv − p0
⋅ v1
.
1
297