Tehnička termodinamika - Kemijsko-tehnološki fakultet

_______________________________________________________________Rashladni strojevi
Iznad isparivača, slika 118.a, smješten je izlučivač vlage. Uloga mu je da
izluči kapljice koje para donosi sa sobom iz isparivača. Izlučivanje kapljica
postiže se tako da prikladnom izvedbom izlučivača para naglo promijeni smjer
strujanja. Kapljice će zbog veće tromosti nastojati zadržati svoj prvobitan smjer,
naletjet će na suprotnu stijenku i otjecat će po njoj u cijev spojenu s isparivačem.
Tako osušena para stanja 1a skreće u usisnu cijev kompresora. U T, s –
dijagramu, slika 118.b, osušena para predočena je točkom 1a. Kompresija na
kondenzatorski tlak p do stanja 2a odvija se u pregrijanom području. Tako
možemo znatno povećati rashladni učin. Kod kompresije u pregrijanom području
prekoračuje se temperatura rashladne vode T 0 čime se ogrješuje o osnovno
načelo hlađenja. No, u ovom slučaju, posebno za tvari kod kojih je T K ≈ T 0 ,
prednost povećanja učina je veća od pogoršanja zbog prekoračenja zadane temperaturne
granice.
7.1.3. Toplinska crpka ili dizalica topline
Temperature T0
i Th
mogu se kod rashladnog stroja prilagoditi potrebi.
Tako možemo podići čitav temperaturni nivo pa za T h odabrati temperaturu
okoline, a za T 0 neku višu temperaturu. Način rada se u tom slučaju ne razlikuje
od rada nekog rashladnog stroja, samo što je smještaj temperatura viši, a toplina
se ne predaje okolini (rashladnoj vodi), nego se naprotiv oduzima od nje i predaje,
npr. prostoriji koju treba grijati. Takav uređaj naziva se toplinska crpka ili
dizalica topline.
Toplinska crpka se po svojim osnovnim dijelovima ni po čemu ne razlikuje
od rashladnog stroja, ali joj je namjena druga, upravo suprotna, grijanje umjesto
hlađenja. Za podizanje topline s niže na višu temperaturu potreban je kompenzacijski
rad koji se kod toplinske crpke ostvaruje na potpuno isti način kao i
kod rashladnog stroja (i u istom postrojenju).
Umjesto koeficijenta hlađenja, proces u stroju se u ovom slučaju ocjenjuje
tzv. grijnim koeficijentom (koeficijentom grijanja), a predstavlja odnos topline
grijanja q (odvedene od rashladnog medija k sredini koja se grije) i kompenzacijskog
rada, tj.
ε q
g = w
.
U teorijskom slučaju pri izvedbi lijevokretnog Carnotovog procesa radom w
može se dignuti toplina
315