27.03.2014 Views

Tehnička termodinamika - Kemijsko-tehnološki fakultet

Tehnička termodinamika - Kemijsko-tehnološki fakultet

Tehnička termodinamika - Kemijsko-tehnološki fakultet

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

______________________________________________________Stvarni ili realni plinovi i pare<br />

U kondenzatoru se preostala para postupno kondenzira zbog toga što se<br />

toplina odvodi rashladnom vodom koja struji kroz kondenzator. Odvedena<br />

toplina proporcionalna je površini b – 4 – a – 1 (T, s – dijagram). Da bi se<br />

adijabatskom kompresijom mogla dobiti vrela voda stanja 2, morala bi se iz<br />

kondenzatora isisati smjesa tekućine i pare koja odgovara stanju 1. Prilikom<br />

kompresije ugrijava se samo para, a tekućina ostaje pretežno hladna zbog loših<br />

uvjeta pri izmjeni topline. Zato se na kraju kompresije neće dobiti vrela voda<br />

stanja 2, već neka smjesa pregrijane pare i hladne vode; dakle, neće nastati<br />

stanje koje odgovara pretpostavljenom kružnom procesu. To znači da je praktički<br />

nemoguće ostvariti Carnotov proces mokrom parom.<br />

Stoga se u praksi kompresor zamjenjuje napojnom crpkom, a to znači da<br />

se sva para koja izlazi iz parnog stroja mora kondenzirati u kondenzatoru i da na<br />

izlazu mora biti postignuto stanje na izobari p1<br />

= konst. Izobara je ujedno i izoterma<br />

T 0 = konst., a postignuto stanje je na donjoj graničnoj krivulji (x = 0)<br />

(stanje 5 na slikama 69. i 70.). Napojna crpka siše vodu temperature T 0 i tlaka<br />

p1<br />

pa je adijabatski komprimira na tlak p2<br />

koji je jednak tlaku u kotlu. Pri<br />

tome temperatura tekućine naraste za vrlo mali iznos (vidi povećani dio T, s –<br />

dijagrama) budući da stanja 5 i 6 padaju gotovo zajedno. Proces kompresije<br />

napojnom crpkom prikazan je krivuljom 5 – 6 na p, v – dijagramu u kojem su<br />

prilike lijevo od granične krivulje nacrtane uvećano kako bi se jasnije prikazao<br />

proces kompresije. Zapravo, na p, v – dijagramu donja ili lijeva granična krivulja,<br />

adijabata i izoterma padaju skoro zajedno i to u jednu okomitu crtu koja je<br />

gotovo paralelna s ordinatnom osi. Potrebna energija za crpenje proporcionalna<br />

je površini a – 5 – 6 – b na prikazanom p, v – dijagramu. Uzme li se da je<br />

volumen v5<br />

prije kompresije praktički jednak volumenu v6<br />

nakon kompresije,<br />

potrebna mehanička energija za crpenje je<br />

w p<br />

( p2 − p1<br />

) ⋅ v5<br />

= ,<br />

koja je vrlo malena u usporedbi s mehaničkom energijom koja se dobiva ekspanzijom<br />

pare, te se može i zanemariti.<br />

Temperatura vode koja je pod tlakom p 2 dovedena u kotao (stanje 6)<br />

niža je od temperature isparavanja pri tlaku p 2 te se mora prije isparavanja<br />

ugrijati od T6<br />

do T2<br />

(vidi T, s – dijagram). To se postiže ili predgrijavajući<br />

vodu prije nego se uvede u kotao ili ucrpavajući je u hladnom stanju u kotao<br />

gdje se miješa s vrućom vodom parnog kotla.<br />

227

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!