Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
vo ulje. Osim stalnog postava, muzej uključuje<br />
stabla maslina svih vrsta u svijetu<br />
u Parku maslina, Rutu maslina, izdavačku<br />
djelatnost, edukativne programe <strong>za</strong> djecu,<br />
dokumentacijski centar, knjižnicu i arhiv,<br />
dječje igralište....Dakle, znanje, kreativnost,<br />
uporaba novih tehnologija, ali i <strong>za</strong>bava.<br />
<strong>Eko</strong>muzej se prostire na oko 200 četvornih<br />
metara. Potrebno je još milijun kuna da bi<br />
svi projekti bili dovršeni.<br />
<strong>Eko</strong>muzej Kuća tartufa iz Buzeta<br />
Priča priču o skupocjenoj podzemnoj<br />
gljivi, autohtonom istarskom proizvodu,<br />
univer<strong>za</strong>lnom gastronomskom fenomenu<br />
i pove<strong>za</strong>nosti s lokalnim stanovništvom.<br />
Već je 1999. godine Buzet proglašen gradom<br />
tartufa. Potpuno realizirani projekt<br />
ekomuzeja uključivali bi galerije stalnog<br />
postava, kušaonicu, gastonomske radionice,<br />
stalnu izložbu <strong>za</strong> djecu, multifunkcionalne<br />
dvorane, dokumentacijski centar,<br />
restoran s terasom i zimskim vrtom...<br />
rute nazvane “Otkrivanje podzemnog<br />
blaga“ i „Lov na tartufe“. Jedna bi ruta<br />
povezivala istarsku regiju s gradovima<br />
tartufa cijele Europe. Kako je stvar u<br />
svoje ruke preuzela Dragana Lucija<br />
Ratković, uspjeh je <strong>za</strong>garantiran.<br />
Idejni projekt ekomuzeja po europskim<br />
uzorima Kuću Antuna Gustava<br />
Matoša opet potpisuje gore spomenuta<br />
povjesničarka umjetnosti.<br />
U tipičnoj slavonskoj kući,prizemnici<br />
uzduž ulice, aneksom s tri sobe i trijemom<br />
na dvorištu veze se priča o<br />
100<br />
rodnom pjesnikovom Srijemu, životu u<br />
Zagrebu, Beogradu i Parizu, preranoj smrti<br />
i Matoševom mjestu u našem vremenu.<br />
Priča na moderan i neobičan način.Natpisi<br />
na zidovima, književni tekstovi, geograf-<br />
ske karte, stare fotografije, zvučni <strong>za</strong>pisi<br />
pjesama, običaja i govora, makete kuća i<br />
obrtničkih radionica, crkve i kavane Srijema<br />
i Tovarnika, Matoševog rodnog grada<br />
na krajnjem istoku naše zemlje.Otvaramo<br />
prozorčiće a grad nam je na dlanu. Obiteljsko<br />
stablo, u škrinji pisma s putovanja, đačko<br />
doba- školska ploča i kreda. Na vječnog<br />
putnika asocira dugački željeznički peron s<br />
tri postaje koje su <strong>za</strong>pravo tri postaje Matoševa<br />
života. Svaka postaja čuva jedan<br />
Matošev kofer. Zagrebački kofer otkriva<br />
gornjogradsku gimnaziju i jedinicu iz hrvatskog<br />
jezika, rugalicu banu Hedervaryju,<br />
<strong>za</strong>grebačke „špice“i ondašnje muze, volončelo....Beogradski<br />
kofer je pun kritičkih tek-<br />
stova dok pariški kofer priča o rodoljublju<br />
i književnim djelima nastalim u Francuskoj.<br />
I onda <strong>za</strong>dnja postaja: sumorna bolesnička<br />
soba, pisma, Notturno na stropu-posljednja<br />
pjesma koju je Matoš napisao, a onda<br />
popis svih gradova u kojima pjesnikovo<br />
ime nose ulice, škole, gde su mu spomenici....Ostajemo<br />
bez riječi dok nas tuga ali i<br />
ponos preplavljuju.<br />
Za ovaj ekomuzej, od ideje do ostvrenja,<br />
trebalo je jedanaest godina i deset milijuna<br />
kuna.Još je potrebno oko osam. Koliko<br />
će ih biti potrebno da potpuno <strong>za</strong>živi<br />
projekt prvog dalmatinskog<br />
<strong>Eko</strong>muzej u Komiži na otoku Visu<br />
U studenom 2010.,održana je prva<br />
osnivačka radionica simboličkog naziva „<br />
O sveti Mike, reci nam rotu „.Naime, ovim<br />
su uzvikom komiški ribari <strong>za</strong>zivali stoljećima<br />
svog sveca <strong>za</strong>štitnika. Autorica projekta:<br />
Dragana Lucija Ratković,savjetnica <strong>za</strong><br />
ekomuzeje u projektu COAST, jednogodišnjih<br />
projekata UNDEP-ea. Tako će bogata<br />
prošlost i naslijeđe ribarskog, pomorskog<br />
i poljoprivrednog grada na otoku Visu,<br />
uključujući i okolni arhipelag, pomoći revitali<strong>za</strong>ciji<br />
istog i njegovom razvoju.<br />
Tematski putovi i staze novog ekomuzeja<br />
ističu jedinstvenost otočkog prostora.<br />
Teme su : urbani život -„Put grada“, ruralni<br />
život – „Put poja“ ili „Put pojora“(pojori<br />
su ljudi iz <strong>za</strong>leđa), sakralni život – mjesta<br />
hodočašća i pučka vjerovanja, vojni život<br />
– od antike do JNA, „Put pučine“- svijet falkuše,<br />
pomorskih putova i ribarskih legendi<br />
.Glavni interpretacijski centar čini Terra<br />
Maruque ,stara gradska ljekarna, arheološke<br />
zbirke ali i konoba .Ono što nije in situ,<br />
gromače su , bunje ,kule , vinogradi, kamenolomi,<br />
masline i smokve, proizvodnja<br />
vapna, hib i viška pogača, Teutin<br />
grad, križni putovi i groblja,mjesta<br />
potopljenih brodova, vojni aerodrom<br />
saveznika , bunkeri i topovi,<br />
Titova špilja...Tu su i endemska<br />
gušterca, orlovi, ribe i jastozi...U<br />
lipnju ove godine u okviru Festivala<br />
mora“ Rota palagruzona“,<br />
obnovljena je najstarija regata u<br />
Europi, najduži veslački maraton<br />
u svijetu, dug 75 km, a koji je bio<br />
uobičajena ruta komiških ribara.<br />
Stotine je falkuša nekad osvajalo<br />
nepristupačne obale Palagruže da<br />
eko<strong>revija</strong>
Change language