Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
UNESCO <strong>za</strong>štitio hrvatsko ojkanje<br />
Tekst i foto: Tina Šantić<br />
Tradicija se definira kao kulturno nasljeđe<br />
koje se prenosi s generacije<br />
na generaciju. No, tradicija je mnogo više<br />
od toga. Tradicija je ono nešto s čim smo<br />
odrasli, što nas vraća u djetinjstvo, podsjeća<br />
na naše najmilije i njihova umijeća,<br />
kako su to radili ili izvodili. Tradicija je dio<br />
nas, ona nas simbolizira, karakterizira i čini<br />
onim što jesmo. Zbog toga je izuzetno<br />
važno ne prepustiti je <strong>za</strong>boravu. Ne kaže<br />
se u<strong>za</strong>lud da kultura jednog naroda vrijedi<br />
onoliko koliko taj narod njeguje i baštini<br />
svoju tradiciju i kulturu.<br />
Na 5. <strong>za</strong>sjedanju UNESCO-vog Međuvladinog<br />
odbora <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu nematerijalne<br />
kulturne baštine u Nairobiju u Keniji koje<br />
se održalo krajem prošle godine donesena<br />
je odluka da se hrvatsko ojkanje, ostatak<br />
prastarog ilirskog i prailirskog pjevanja<br />
s područja antičke Dalmacije (današnja<br />
Dalmacija, BiH i Crna Gora), koje su Hrvati<br />
usvojili i sačuvali, uvrsti na UN-ovoj listi<br />
kulturne tradicije kojoj je potrebna hitna<br />
<strong>za</strong>štita. Na ovom <strong>za</strong>sjedanju <strong>za</strong> hitnu <strong>za</strong>štitu<br />
te organi<strong>za</strong>cije konkuriralo je 51 dobro,<br />
a ojkanje je, uz tri<br />
kineska dobra, <strong>za</strong>štitu<br />
i dobilo.<br />
Ideja UNESCOve<br />
Liste Ugrožene<br />
nematerijalne<br />
kulturne baštine<br />
da je <strong>za</strong>štiti neke<br />
kulturne elemente<br />
koji propadaju<br />
i izumiru, unatoč<br />
naporima lokalne <strong>za</strong>jednice da ih održi<br />
živima. Na listi Svjetske nematerijalne baštine<br />
se nalaze razni plesovi, ka<strong>za</strong>lišta, glazba,<br />
jezici, razni narodni običaji, svečanosti,<br />
blagdani, rukotvorine kao i razne usmene<br />
predaje. UNESCO tu listu sastavlja od 2003.<br />
godine, s misijom očuvanja kulturnog dobra<br />
ugroženog u doba rastuće globali<strong>za</strong>cije.<br />
Kad predložena dobra dospiju na listu,<br />
razvija se poseban plan njihove <strong>za</strong>štite, a<br />
zemlje kojih se tiče <strong>za</strong>štićeno dobro dobivaju<br />
i novčanu pomoć UNESCO-a. Time je<br />
Hrvatska dobila <strong>za</strong>datak da <strong>za</strong>štiti ovaj na-<br />
96<br />
čin pjevanja i o poduzetim<br />
koracima podnese izvještaj<br />
Svjetskoj organi<strong>za</strong>ciji.<br />
Ojkanje je glazbeni izričaj,<br />
pretežno s područja<br />
Dalmatinskog <strong>za</strong>leđa, koji<br />
izvode pjevači (muški ili<br />
ženski) koristeći različite<br />
tehnike potresanja glasa<br />
posebnim načinom pjevanja<br />
“iz grla”. Svaka pjesma<br />
traje koliko i dah glavnog<br />
pjevača.<br />
Melodije napjeva se<br />
baziraju na ograničenim<br />
tonskim nizovima, uglavnom kromatskim,<br />
veličine intervala koji ne odgovaraju današnjim<br />
ustaljenim intervalima, a stihovi<br />
pokrivaju različite teme od ljubavi do trenutne<br />
društvene tematike i politike. Ojkanje<br />
se očuvalo <strong>za</strong>hvaljujući organiziranim<br />
grupama lokalnih nositelja koji nastavljaju<br />
prenositi vještinu i znanje, predstavljajući<br />
svoja sela na hrvatskim festivalima, ali i<br />
širom svijeta. Iako se ojkanje tradicionalno<br />
prenosi izravnim<br />
učenjem - oponašanjem<br />
glazbenih<br />
talenata svojih prethodnika,<br />
audio i<br />
video materijali te<br />
organizirano vježbanje<br />
u kulturnoumjetničkimdruštvima<br />
sada imaju<br />
rastuću ulogu u prijenosu<br />
umijeća. Ipak, preživljavanje pojedinačnih<br />
tehnika potresanja glasa i <strong>broj</strong>nih<br />
dvoglasnih oblika većinom ovisi o talentiranim,<br />
vještim pjevačima i njihovoj sposobnosti<br />
izvođenja I prenošenja znanja<br />
novim generacijama. Nedavni sukobi i migracije<br />
iz sela u grad smanjili su populaciju<br />
regije, a promjena načina života uzrokovala<br />
je nagli pad <strong>broj</strong>a izvođača, rezultiravši<br />
gubitkom mnogih načina i vrsta solo pjevanja.<br />
Zbog toga je ojkanje proglašeno i<br />
ugroženim i uvršteno na <strong>za</strong>štitnu listu jer<br />
ga rabi sve manji <strong>broj</strong> ljudi.<br />
Pored ojkanja, na UNESCO-vu Reprezentativnu<br />
listu nematerijalne baštine<br />
čovječanstva uvršteni su Viteški turnir<br />
Sinjska alka i medičarski obrt s područja<br />
sjeverne Hrvatske (izrada licitara), te je<br />
tako Hrvatska postala zemlja s čak deset<br />
kulturnih osobitosti na popisu UNESCOve<br />
nematerijalne baštine među kojima se<br />
nalaze:<br />
- Čipkarstvo u Hrvatskoj<br />
- Dvoglasje tijesnih intervala Istre i<br />
Hrvatskog primorja<br />
- Festa svetoga Vlaha, <strong>za</strong>štitnika<br />
Dubrovnika<br />
- Godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje<br />
iz Gorjana<br />
- Godišnji pokladni ophod zvončari s<br />
područja Kastva<br />
- Procesija “Za Križen” na otoku Hvaru<br />
- Umijeće izrade drvenih tradicijskih<br />
dječjih igračaka s područja Hrvatskog<br />
<strong>za</strong>gorja<br />
- Sinjska alka, viteški turnir u Sinju<br />
- Medičarski obrt na području sjeverne<br />
Hrvatske<br />
- Glazbeni izričaj ojkanje<br />
Pored navedenih hrvatskih kulturnih dobara<br />
na UNESCO-vu popisu nematerijalne<br />
kulturne baštine našli su se među ostalima<br />
i španjolski flamenco, pekinška opera, akupunktura,<br />
te azerbajdžanski i iranski tepisi,<br />
svjetski poznata kulturna dobra, što tim<br />
više govori o tome koliko je ovo vrijedno<br />
priznanje Hrvatskoj i njenoj tradiciji.<br />
eko<strong>revija</strong>
Change language