Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ENERGIJA<br />
goriva (ugljena, nafte i plina). Postoje tri<br />
glavne termo-kemijske metode kojima se<br />
može dobiti energija iz ovog obnovljivog<br />
izvora energije, i to: plinofikacija, briketiranje,<br />
sagorijevanje (izravno paljenje) i ko-sagorijevanje.<br />
Plinofikacija je termo-kemijski<br />
proces koji pretvara biomasu u plin <strong>za</strong> sagorijevanje<br />
koji se naziva proizvođački plin<br />
(syngas). Ovakav plin sadrži ugljični-monoksid,<br />
vodik, vodenu paru, ugljični-dioksid,<br />
katranske pare i čestice pepela i može<br />
se koristiti u mnogim sustavima <strong>za</strong> sagorijevanje<br />
kao što su kotlovi, peći i motori na<br />
plinski pogon. Tehnologija plinofikacije je<br />
u fazi razvoja, a glavni nedostatak takvog<br />
pristupa je visoka cijena instalacije i puštanja<br />
pogona u rad.<br />
Briketiranje je jeftina tehnika koja se koristi<br />
<strong>za</strong> aglomeraciju širokog raspona materijala<br />
u blokove goriva kako bi se transportirali<br />
i koristili kao čvrsto gorivo. Različiti<br />
proizvodi od biomase uzeti su u razmatranje<br />
<strong>za</strong> briketiranje, pa tako i čvrsti ostaci nakon<br />
prerade maslina. Kod takvog pristupa,<br />
treba sagledati sljedeće glavne parametre:<br />
indeks mrvljenja, snaga tlačenja, otpornost<br />
na vodu, karakteristike izgaranja i emisija<br />
onečišćivača. Čvrsti ostaci nakon prerade<br />
maslina imaju nisku snagu tlačenja i indeks<br />
72<br />
mrvljenja, ali ova svojstva briketa od ostataka<br />
maslina mogu se poboljšati na način<br />
da se doda papirni otpad koji sadrži vlaknaste<br />
tvari čime se povećava indeks mrvljenja.<br />
Ostaci nakon prerade maslina imaju<br />
umjerenu otpornost na vodu u usporedbi<br />
sa biomasom drugih izvora. Emisija uslijed<br />
sagorijevanja briketa može znatno varirati.<br />
Gorenje se obično odvija u relativno nekontroliranim<br />
uvjetima te može biti vrlo<br />
štetno <strong>za</strong> okoliš. Medutim, uzevši u obzir<br />
da će se potreba <strong>za</strong> alternativnim izvorima<br />
energije u bliskoj budućnosti povećati,<br />
briketi su znatno bolja alternativa ugljenu.<br />
Ko-sagorijevanje (ko-paljenje) čvrstih<br />
ostataka nakon prerade maslina podrazumijeva<br />
sagorijevanje sa jednim ili više<br />
dodatnih goriva (na primjer, drvo ili ugljen)<br />
istovremeno i u istoj komori <strong>za</strong> sagorijevanje<br />
pogona <strong>za</strong> proizvodnju električne<br />
energije. Ko-sagorijevanje čvrstih ostataka<br />
nakon prerade maslina sa ugljenom se<br />
općenito smatra najisplativija opcija. Čvrsti<br />
ostaci nakon prerade maslina imaju gustoću,<br />
količinu oslobođene energije i općenite<br />
karakteristike gorenja slične ugljenu.<br />
Čvrsti ostaci nakon prerade maslina mogu<br />
se smatrati alternativnim gorivom koje<br />
sadrži malu količinu sumpora, imaju prilič-<br />
no gustu strukturu i kalorijsku vrijednost<br />
21000kJ/kg. Kalorijska vrijednost može se<br />
usporediti sa kalorijskom vrijednošću drva<br />
(17000 kJ/kg) i mekog ugljena (23000 kJ/<br />
kg). Ostaci nakon prerade maslina dvofaznim<br />
centrifugalnim sustavom su također<br />
potencijalno gorivo sa velikom kalorijskom<br />
vrijednošću. U ovom slučaju, sušenje je<br />
operacija koja uvijek mora prethoditi<br />
sagorijevanju radi smanjivanja udjela<br />
vode.<br />
Anaerobna proizvodnja bioplina je<br />
djelotvoran proces <strong>za</strong> pretvorbu biomase<br />
različitog podrijetla u metan<br />
koji može <strong>za</strong>mijeniti prirodni plin i<br />
plinove srednje kalorijske vrijednosti.<br />
Primjerice, bioplin proizveden anaerobnim<br />
tretiranjem 1 m3 otpadne<br />
vode nastale u preradi maslina sadrži<br />
60-80 kWh energije. Postupak se može<br />
provesti u relativno jeftinom reaktoru<br />
jednostavnog di<strong>za</strong>jna, jednostavnim<br />
postupkom. Učinkovito korištenje čvrstih<br />
ostataka nakon prerade maslina u<br />
svrhu proizvodnje energije rješava dva<br />
problema u jednom koraku: čista proizvodnja<br />
energije i prihvatljivo zbrinjavanje<br />
ostataka nakon prerade maslina.<br />
U mediteranskim zemljama u kojima<br />
maslinarstvo predstavlja jednu od naj<strong>za</strong>stupljenijih<br />
poljovprirednih grana<br />
i koje su ujedno najveći svjetski proizvođači<br />
maslinovog ulja, a to su Italija,<br />
Grčka i Španjolska već postoje pogoni koji<br />
koriste kominu masline u svrhu dobivanja<br />
električne i toplinske energije.<br />
Proizvedena energija izravno se koristi <strong>za</strong><br />
centralno grijanje i hlađenje zgrada pomoću<br />
sustava cijevi (tvornice, škole, crkve...),<br />
<strong>za</strong> vođenje tehnološkog procesa i grijanje<br />
sanitarne vode. U Hrvatskoj je korištenje<br />
ostataka nakon prerade maslina u energetske<br />
svrhe u početnoj fazi razvoja i svodi<br />
se na individualne primjene malih proizvođača.<br />
Kako svijest o potrebi pronalaženja i<br />
korištenja alternativnih izvora energije u<br />
Hrvatskoj jača, tako će se vjerojatno s vremenom<br />
i korištenje ovog lako dostupnog<br />
resursa povećati. Biomasa iz poljoprivrede<br />
dosada se nije iskorištavala do kraja, nego<br />
su se neprimjerenim zbrinjavanjem svake<br />
godine gubile značajne količine potencijalne<br />
energije što bi u budućnosti sigurno<br />
valjalo promijeniti.<br />
eko<strong>revija</strong>
Change language