Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
kativni oblici turizma, gdje bi djeca i mladi<br />
učili o vrijednosti tih područja. Strizrep<br />
je istaknuo i kako se <strong>za</strong>laže da se lokalna<br />
<strong>za</strong>jednica uključi u organiziranu turističku<br />
ponudu Ramsarskih područja. Najavio je<br />
kako je jedan od prioriteta <strong>za</strong> uvrštavanje<br />
u Ramsarski popis i park prirode Vransko<br />
jezero, a u planu je i uvrštavanje Ličkog<br />
polja i ogulinsko-plašćanskog područja.<br />
Dodao je da je u Crnu Mlaku došao u ulozi<br />
pomoćnika ministrice, ali i još aktualnog<br />
predsjednika Gradskog vijeća Grada Jastrebarskog<br />
na čijem se području nalazi<br />
Crna Mlaka.<br />
Većinski vlasnik i voditelj proizvodnje<br />
ribe u ribnjacima Crna Mlaka Ivan Prefolec<br />
ka<strong>za</strong>o je kako je površina ribnjaka 645<br />
hektara te se godišnje proizvede 350 tona<br />
ribe, od čega se 80 posto izvozi u zemlje<br />
Europske unije. Ukupna površina područja<br />
Crna Mlaka je 703 hektara, ka<strong>za</strong>o je.<br />
Ravnatelj Državnog <strong>za</strong>voda <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
prirode Davorin Marković istaknuo je kako<br />
vlažna staništa spadaju među najvrjednija<br />
staništa <strong>za</strong> očuvanje života na zemlji zbog<br />
toga što je život i nastao u močvarnim<br />
staništima, koja su jedan od tipova vlažnih<br />
staništa. Istaknuo je kako se u području<br />
ribnjaka Crna Mlaka nalaze vrlo vrijedna<br />
staništa hrasta lužnjaka u kojima obitava<br />
veliki <strong>broj</strong> ptica i drugih životinja, primjerice<br />
u rubnim dijelovima obitavaju dabrovi,<br />
vidre, srne i jeleni.<br />
Uz Državni <strong>za</strong>vod <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prirode promatranje<br />
ptica u Crnoj Mlaki organizirala je<br />
i Javna ustanova <strong>za</strong> upravljanje <strong>za</strong>štićenim<br />
područjima i drugim <strong>za</strong>štićenim prirodnim<br />
vrijednostima na području Zagrebačke<br />
županije. Šaranski ribnjaci Crna Mlaka su<br />
zbog velikog <strong>broj</strong>a ptičjih vrsta, više od<br />
njih 250, koje na njima obitavaju, 1980. godine<br />
<strong>za</strong>štićeni u kategoriji posebnog ornitološkog<br />
rezervata, a upisani su i na Ram-<br />
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
sarski popis močvarnih (vlažnih) područja<br />
od međunarodne važnosti.<br />
Značajnost Crne Mlake ogleda se u populaciji<br />
patke njorke (Aythya nyroca) koja<br />
na njoj obitava tijekom sezone gniježđenja<br />
i migracije. Na Crnoj Mlaki gnijezdi jedan<br />
posto europske populacije patke njorke, a<br />
<strong>za</strong> selidbi se <strong>za</strong>država više od 10 posto europske,<br />
što je više od jedan posto globalne<br />
populacije ove vrste ptica močvarica. Dosad<br />
je na Crnoj Mlaki <strong>za</strong>bilježeno više od<br />
250 vrsta ptica, što čini više od 60 posto<br />
vrsta hrvatske ornitofaune.<br />
Državni <strong>za</strong>vod <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prirode <strong>za</strong>vršio<br />
je inventari<strong>za</strong>ciju močvarnih staništa Hrvatske<br />
u cilju utvrđivanja najvrijednijih područja<br />
i njihove odgovarajuće <strong>za</strong>štite, kroz<br />
projekt Inventari<strong>za</strong>cija močvarnih staništa<br />
u Hrvatskoj kojega je sufinancirao <strong>Fond</strong> <strong>za</strong><br />
male potpore (Small Grants Fund) Ramsarske<br />
konvencije 2003. godine. Tijekom<br />
projekta prikupljeni su dostupni podatci o<br />
močvarnim staništima te ustanovljena odgovarajuća<br />
ba<strong>za</strong> podataka. Identificirano<br />
je i kartirano oko 3800 pojedinačnih lokaliteta<br />
i osam kompleksnih močvarnih područja.<br />
To su močvare većinom smještene<br />
u poplavnim nizinama rijeka (Sava, Drava-<br />
Dunav, Kupa, Neretva i druge). Najvrjednija<br />
područja uvrštena su u Nacionalnu ekološku<br />
mrežu.<br />
eko<strong>revija</strong> 35
Change language