Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Slikovnica “Tišnjanska zvir”<br />
Tekst i foto: Mara Matković<br />
Tisno na Murteru dobilo je sasvim originalnal<br />
i neobičan suvenir, slikovnicu<br />
“Tišnjanska zvir” tiskanu u dva izdanja<br />
na šest jezika: hrvatskom, njemačkom,<br />
mađarskom, engleskom, talijanskom i i<br />
francuskom.<br />
Turistička <strong>za</strong>jednica Općine Tisno i Udruga<br />
Drugi Jadran – L’Altro Adriatico, čiji je<br />
cilj promocija hrvatske kulture u Italiji i talijanske<br />
na našem dijelu obale, izdavači su<br />
neobičnog edukativnog i <strong>za</strong>bavnog suvenira<br />
kojeg potpisuju ne manje <strong>za</strong>nimljive<br />
autorice.<br />
Tekst je napisala Zdravka Krpina, a suradnice<br />
na projektu su njezine kćeri, osmogodšnje<br />
bli<strong>za</strong>nke: ilustracije je nacrtala<br />
Chiara Russo, a Elisabetta Russo autorica je<br />
pogovora.<br />
“Tišnjanska zvir” samo je na prvi pogled<br />
namijenjena djeci. I njihovi roditelji, čitajući<br />
je, imaju što naučiti. Priča je satkana od<br />
Crvena knjiga špiljske faune, Atlas<br />
špiljskih tipskih lokaliteta i priručnik<br />
<strong>za</strong> određivanje staništa<br />
Špiljska fauna Hrvatske iznimno je značajan<br />
i vrijedan segment hrvatske i europske,<br />
ali i svjetske faunističke baštine. Njen daleko<br />
najveći dio pripada špiljskoj fauni Dinarida<br />
<strong>za</strong> koju je utvrđena najveća biološka<br />
raznolikost špiljske faune na svijetu. Kako<br />
Hrvatska obuhvaća sve tri biogeografske<br />
regije Dinarida, sjeverno, srednjo i južnodinarsku,<br />
u našoj je domovini prisutna<br />
iznimna biološka raznolikost špiljske faune<br />
s velikim <strong>broj</strong>em endemičnih i reliktnih<br />
svojti.<br />
Anali<strong>za</strong> provedena početkom 21. stoljeća<br />
poka<strong>za</strong>la je da u Hrvatskoj živi oko 470 pravih<br />
špiljskih svojti, kopnenih (troglobionata)<br />
i vodenih (stigobionata) te da je iz 205<br />
tipskih špiljskih lokaliteta opisano čak oko<br />
340 svojti, redom endema Dinarida, od ko-<br />
jih gotovo 300 endema Hrvatske.<br />
U proteklih desetak godina nađene su<br />
<strong>broj</strong>ne nove špiljske vrste <strong>za</strong> faunu Hrvatske,<br />
ali i opisane <strong>broj</strong>ne nove <strong>za</strong> znanost,<br />
tako da je već sad ukupni <strong>broj</strong> špiljskih<br />
svojti Hrvatske daleko preko 500, a <strong>broj</strong><br />
opisanih vrsta iz Hrvatske već prelazi 400<br />
svojti. U Zbirci krovne hrvatske biospeleološke<br />
udruge, Hrvatskog biospeleološkog<br />
društva, nalazi se veliki <strong>broj</strong> <strong>za</strong> znanost još<br />
neopisanih špiljskih vrsta, tako da će se<br />
<strong>broj</strong> vrsta i endema Hrvatske iz godine u<br />
godinu povećavati.<br />
Publiciranjem tri opsežne knjige ve<strong>za</strong>ne<br />
uz špiljska staništa i špiljsku faunu te njihovu<br />
bioraznolikost i ugroženost, hrvatski su<br />
stručnjaci, članovi Hrvatskog biospeleološkog<br />
društva u suradnji sa Državnim <strong>za</strong>vodom<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prirode, doka<strong>za</strong>li da znaju<br />
i mogu predstaviti ovo naše nacionalno<br />
bogatstvo i ponos, endemične i rijetke<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Nove knjige sa područja biospeleologije<br />
Tekst i foto: Roman Ozimec<br />
istintih elemenata iz povijesti mjesta (o<br />
talijanskoj obitelji koja doseljava u Tisno),<br />
narodnih vjerovanja (o čudotvornoj slici<br />
Bogorodice koja ih je spasila), ali i mašte<br />
autorice koja je isplela <strong>za</strong>nimljivu storiju<br />
koja će sve tišnjanske goste kada se vrate<br />
svom svakodnevnom životu vraćati u ljeto<br />
i bajkovit odmor na Murteru, jednako<br />
kao što i autorice koje žive u Rimu, u mašti<br />
vraćaju u voljeno Tisno. “Priča o Tisnom<br />
nastala je jer volimo to mjesto i često ga<br />
sanjamo.<br />
U priči se radi o ukletoj djevojci i djetetu<br />
koje je su<strong>za</strong>ma skinulo prokletstvo. Djeca<br />
tako razumiju da prijatelj ne mora biti uvijek<br />
lijep, ali je važno da je dobar. Neobično<br />
je da je djevojku tako prokleo njen dečko<br />
samo <strong>za</strong>to što ga je ostavila. Trebao je<br />
samo reći da ako nisu cura i dečko, mogu<br />
ostati prijatelji. Neobično je i da se djevojka<br />
i dječak na kraju ne ožene.<br />
U svim pričama, kad netko spasi djevojku,<br />
na kraju je oženi. Mama kaže da je baš ovakav<br />
<strong>za</strong>vršetak sretan. Ja bih ipak željela da<br />
se nisu našli u virovima i oluji i da djevojci<br />
nisu izrasle barem škrge“ napisala je osmogodišnja<br />
Eli<strong>za</strong>betta Russo u pogovoru.<br />
Njezina sestra Chiara ilustracije je nacrtala<br />
nakon prvog čitanja. Svidjele su se Janne<br />
Greibesland i Mili Antweller iz Norveške i<br />
Njemačke, koji se i sami bave ilustracijama<br />
<strong>za</strong> dječje slikovnice, a u timu suradnika<br />
našli su se i sveučilišni profesori koji su se<br />
bavili prijevodima i lekturom. “Riječ je dakle<br />
o jednom velikom projektu na kojem<br />
je radilo pola svijeta, a koncentrirao se na<br />
jedno malo misto”. Istaknuto je na predstavljanju<br />
slikovnice.<br />
Rezultat je oduševio tišnjanske goste. Turistička<br />
promidžba Muretera <strong>za</strong>hvaljujući<br />
“Tišnjanskoj zviri” dobila je posve nov, drugačiji<br />
i neočekivan pristup.<br />
podzemne, špiljske vrste, njihovu iznimnu<br />
biološku raznolikost te ugroženost, ali su<br />
ujedno postavili i nove svjetske standarde<br />
obrade i prezentacije špiljske faune.<br />
1. OZIMEC, R., BEDEK, J., GOTTSTEIN,<br />
S., JALŽIĆ, B., SLAPNIK, R., ŠTAMOL,<br />
V., BILANDŽIJA, H., DRAŽINA, T., KLE-<br />
TEČKI, E., KOMERIČKI, A., LUKIĆ, M.,<br />
eko<strong>revija</strong> 113
Change language