Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
je čovjek cijenio rad svojih i tuđih ruku te<br />
plodove zemlje. Treba li uopće isticati da<br />
nema bolje <strong>za</strong>mjene <strong>za</strong> plastične vrećice<br />
od pletenog cekera? Uz to, novi medievali<strong>za</strong>m<br />
koji je u svijetu već godinama snažan<br />
trend, počiva upravo na buđenju želje u<br />
ljudima da pokušaju živjeti samodostatno:<br />
obrađujući bar mali komad zemlje, utječući<br />
se biljnim pripravcima <strong>za</strong> uljepšavanje<br />
i čajevima <strong>za</strong> liječnje umjesto kemijskim<br />
proizvodima, pekući sami kruh i kuhajući<br />
vino, kupujući suvenire koji su unikatan rad<br />
starog majstora, a ne serijski proizvedenu<br />
robu. Taj trend posebno je značajan <strong>za</strong><br />
djecu koju se potiče da se igraju drvenim<br />
mačevima i pucaju iz luka, uživajući u oživljavanju<br />
srednjovjekovlja tako da se kreću,<br />
trče i <strong>za</strong>bavljaju na zraku, a ne isključivo u<br />
virtualnom svjetu pseudosrednjovjekovnih<br />
računalnih igara. Povratak prirodi u<br />
odraslih, neizbježno će se pozitivno odraziti<br />
i na djecu koja u prvom redu uče ono<br />
što vide, a ne ono što čuju, stoga će boravak<br />
u vrtu s roditeljima biti bolja ekološka<br />
odgojna mjera od svih letaka i prodika.<br />
Markov sajam tek je jedna u nizu sličnih<br />
manifestacija u Hrvatskoj, ali i hvalevrijedan<br />
znak da se Hrvatska, zemlja bogata<br />
srednjovjekovnom poviješću, priključila<br />
tom trendu koja ima povoljnih odjeka<br />
kako <strong>za</strong> kulturu, tako i <strong>za</strong> svijest o okolišu.<br />
Drukčiju sliku pruža božićni sajam koji<br />
je ujedno i najstariji prigodni sajam u Zagrebu.<br />
U blagdanskom šarenilu miješa se<br />
uvozna tvornička roba s rukotvorinama<br />
hrvatskih majstora. Tijekom osamdesetih<br />
i devedesetih, dok svijest o važnosti promicanja<br />
organskih, ekoloških, autohtonih i<br />
ručno izrađenih suvenira nije još bila toliko<br />
jaka, prevlast tezgi s plastičnom robom s<br />
tvorničke trake bila je apsolutna, premda<br />
je u to doba socijalističke ili poslije ratne<br />
oskudice svako šarenilo bilo dobrodošlo<br />
osvježenje.<br />
Danas je ukus i ekološka osviještenost<br />
potrošača narasla, pa se i koncept sajma<br />
promijenio. Premda su i u današnje vrijeme<br />
pojedine ulice i dalje rezervirane <strong>za</strong><br />
tvorničku robu, jedna cijela ulica posvećena<br />
je umjetničkim rukotvorinama koje<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
pokazuju pravo bogatstvo oblika i vrsta:<br />
od drvenoga nakita preko skulptura mediteranskoga<br />
štiha od kamena i školjki do<br />
božićnih ukrasa od filca i tkanine. Druga<br />
ulica posvećena je kulinarskim delikatesama<br />
iz cijele hrvatske, koje <strong>za</strong>dnjih nekoliko<br />
godina dobivaju na cijeni. Maslinova ulja,<br />
paški sirevi, domaći kolači i rakije ispunjaju<br />
zimski zrak mirisima domaće, starinske kuhinje,<br />
stvarajući pravo blagdansko ozračje.<br />
Premda takva događanja obrtnicima<br />
pružaju tek povremenu priliku da trguju<br />
na atraktivnim gradskim lokacijama, ona<br />
su dragocjen marketinški alat: prilika <strong>za</strong> uspostavu<br />
poslovnih kontakata i širenja glasa<br />
o izvornosti i autentičnosti svojih proizvoda,<br />
koji ostaju u pamćenju i dugo nakon<br />
prolaska novogodišnjih blagdana. U svakom<br />
slučaju, postupni odmak od jeftinog<br />
potrošačkog ludila prema istančanijim<br />
oblicima trgovine koji čuvaju tradicionalne<br />
vrijednosti, pohvalan je put koji služi na<br />
čast Gradu Zagrebu, a umjetnosti, autohtono<br />
<strong>za</strong>natstvo i ekologija neka nastave<br />
<strong>za</strong>jedno špancirati velegradskim ulicama.<br />
Simbol ne<strong>za</strong>obila<strong>za</strong>n od biblijskih vremena<br />
Tekst i foto: Su<strong>za</strong>na Kovačević / Mario Đurasović<br />
Lat. Lilium, Lilium candidum, Lilium<br />
longiflorum, Lilium martagon...<br />
Naravno, riječ je o rodu ljiljana. Bijelom ili<br />
Marijinom ljiljanu, dugocvjetnom ljiljanu,<br />
turban-ljiljanu, pripadnici monkotileodnih<br />
biljki, jednosupnica, jednoj od najpoznatijih<br />
cvjetnica podrijetlom iz Europe, Azije<br />
i Sjeverne Amerike. Njeni su krupni štitasti<br />
cvjetovi, povrh stapke od 50-100 cm,<br />
različitih oblika: zdjeličastoga, trubastog,<br />
turbanastog, različitih boja i nerijetko intenzivnoga<br />
mirisa. Najskloniji su sunčanim<br />
ili blago sjenovitim položajima, odakle, uz<br />
dovoljno vlage u doba cvatnje, osvajaju<br />
ekstravagantnom elegancijom raskošnoga<br />
cvijeta združenog s opojnim mirisom.<br />
Dakako, da je takvom iznimnom pojavnošću<br />
lilium već od najdavnijih vremena<br />
vrlo brzo nadrastao granice svoje vlastite<br />
vrste i bacio iznimno rodno sjeme u „onoflorna“<br />
područja, tj. u svekoliku svjetsku<br />
kulturno-povijesnu tradiciju. Stoga ne<br />
iznenađuje da ga kao motiv i simbol susre-<br />
ćemo u religijskoj, spomeničkoj, heraldičkoj<br />
i u književnoj baštini.<br />
U simbolici <strong>za</strong>padnoga kršćanstva Lilium<br />
candidum, bijeli ljiljan, znak je čistoće i cvijet<br />
blažene Djevice Marije. U ranokršćanskoj<br />
umjetnosti pojavljuje se kao oznaka<br />
svetih djevica, ljiljan među trnjem (lilium<br />
inter spinas) znak je bezgrešnog <strong>za</strong>čeća,<br />
te ujedno i najčešća biblijska poveznica<br />
s ovim cvijetom. U <strong>broj</strong>nim renesansnim<br />
prikazima Navještenja Marijina ljiljan je ne<strong>za</strong>obila<strong>za</strong>n<br />
i istaknut simbol ove biblijske<br />
slike (Botticelli, Dante Gabriel Rossetti…)<br />
Nerijetko, u ruci ga drži arkanđeo Gabrijel,<br />
eko<strong>revija</strong> 109
Change language