Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
se iz jezera odvodi tunelom i tlačnim cjevovodom<br />
do energetskog postrojenja HE<br />
Gojak, a kanjon i<strong>za</strong> brane ostao je skoro<br />
posve suh. Osim iz rijeke Dobre, HE Gojak<br />
<strong>za</strong> rad dobiva vodu iz akumulacijskog jezera<br />
Sabljaci na Zagorskoj Mrežnici. Izvor<br />
Zagorske Mrežnice nalazi se blizu Ogulina<br />
u selu Desmerice. Voda iz izvora skuplja se<br />
u jezeru Sabljaci i tunelom odvodi do jezera<br />
Bukovnik. Dalje se vode iz oba jezera<br />
<strong>za</strong>jednički odvode tunelom do HE Gojak.<br />
Nakon izla<strong>za</strong> iz hidroelektrane, vode Gornje<br />
Dobre i Zagorske Mrežnice danas <strong>za</strong>jedno<br />
otječu kao Gojačka Dobra.<br />
Izgradnjom brane na Zagorskoj Mrežnici i<br />
preusmjeravanjem njezinih voda u HE Gojak,<br />
Mrežnica je ostala bez otprilike 40 %<br />
svojeg bivšeg slivnog područja u gornjem<br />
toku.<br />
Na sreću, protok vode još uvijek je dovoljno<br />
velik da <strong>za</strong> ljetnih suša i niskog vodostaja<br />
uglavnom osigurava dovoljno vlažnosti<br />
<strong>za</strong> opstanak sedrenih barijera u donjem<br />
toku.<br />
Izgradnjom sustava HE Gojak, Ogulin je<br />
izgubio dvije rijeke, a umjesto njih dobio je<br />
dva umjetna jezera koja su se vremenom<br />
uklopila u prirodni okoliš i postala omiljenim<br />
izletištima Ogulinaca. Jezero Bukovnik<br />
je manje ali se nalazi uz sam rub grada<br />
pa se do njega stiže <strong>za</strong> pola sata ugodne<br />
šetnje uz Dobru. Uz obalu jezera stoji kapelica<br />
sv. Ivana, podignuta 1879. godine<br />
iznad izvora bistre i hladne vode. Danas<br />
je izvor pod jezerom, no nekada se njegova<br />
voda nakon kratkog toka kao potok<br />
Bukovnik ulijevala u Dobru. Preko Dobre<br />
je vodio drveni most koji je povezivao prigradska<br />
naselja Vučiće i Prapuće. Po njemu<br />
su Ogulinci dolazili po vodu na Bukovnik<br />
prije izgradnje vodovoda. Nažalost, rukovodstvo<br />
HE Gojak odlučilo je ukloniti most<br />
od kojeg su još vidljivi temelji. Danas jezero<br />
Bukovnik najviše posjećuju ribiči loveći<br />
u njemu pastrve, linjake i šarane.<br />
Jezero Sabljaci udaljeno je svega tri kilometara<br />
od Ogulina. Duguljastog je oblika,<br />
a njegove obale duge su oko šest kilometara.<br />
Za vrijeme pune akumulacije najveća<br />
dubina jezera kod brane iznosi oko osam<br />
metara dok mu je prosječna dubina oko<br />
dva metra. Prema službenim podacima<br />
Zavoda <strong>za</strong> javno zdravstvo, Sabljake uglavnom<br />
odlikuje čista voda, pa se 2007. godine<br />
na njemu čak <strong>za</strong>vihorila kupališta Plava<br />
<strong>za</strong>stava. Nažalost, povremeno ipak dođe<br />
do onečišćenja vode. Glavni uzročnici su<br />
neprimjerene septičke jame, nekontrolirano<br />
korištenje raznih kemikalija u obradi<br />
zemlje i divlja odlagališta otpada u blizini<br />
jezera.<br />
Mnogi Ogulinci u vrućim ljetnim danima<br />
na Sabljacima pronalaze dobrodošlo<br />
osvježenje pa ga od milja nazivaju “Ogulinskim<br />
morem”. Uz jezero su se nani<strong>za</strong>le<br />
kuće <strong>za</strong> odmor, uređeno je kupalište, dječje<br />
i sportsko igralište, a u restoranu Sabljaci<br />
nudi se bogata ponuda jela i pića <strong>za</strong> nevelik<br />
novac. Krajem ljeta jezero pomalo<br />
napuštaju plivači, veslači, šetači i biciklisti.<br />
Zimi se uz njegove obale mogu vidjeti još<br />
samo ribiči te jata bijelih labudova i crnih liski<br />
koje na jezeru pronalaze svoje utočište.<br />
Vodostaj u jezeru raste i opada ovisno o<br />
režimu rada hidroelektrane. Zbog toga se<br />
osjetno mijenja i njegova površina. To nepovoljno<br />
utječe na riblji fond, posebno na<br />
vrste koje se u njemu mrijeste. S obale se<br />
smiju loviti linjak, štuka, crvenooka, klen i<br />
crvenperka, a <strong>za</strong>branjeno je uzimanje šarana,<br />
amura i tolstolobika koji također žive<br />
u jezeru. Ako se te ribe ulove mora ih se<br />
odmah neoštećene vratiti u vodu.<br />
U okolici Ogulina sačuvana su dva vrijedna<br />
kamena mosta i stara vodenica u kojoj<br />
se još uvijek melju kukuruz, pšenica, ječam<br />
i zob.<br />
Mollinarijev most preko Dobre u selu<br />
Puškarići izgrađen je 1874. godine, u isto<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
vrijeme kada i Rudolfinska cesta koja njime<br />
prolazi. Nazvan je po generalu topništva<br />
Antunu Mollinariju, posljednjem upravitelju<br />
Vojne krajine. Ima tri središnja svođena<br />
otvora i po jedan manji sa svake strane.<br />
Prva veća obnova mosta napravljena je<br />
pred Prvi svjetski rat kada su uređeni dijelovi<br />
koje je podlokala voda. Prilikom obnove<br />
nakon Drugog svjetskog rata, masivni parapetni<br />
zid <strong>za</strong>mijenjen je nižom kamenom<br />
ogradom, a sedamdesetih godina prošlog<br />
stoljeća, umjesto nje su postavljeni čelični<br />
branici koji još uvijek nagrđuju izgled starog<br />
kamenog mosta.<br />
I<strong>za</strong> mosta na desnoj obali rijeke odvaja se<br />
makadamska cesta koja vodi stotinjak metara<br />
uzvodno do Prelecovog mlina. Mlin je<br />
sagrađen u drugoj polovici 19. stoljeća, a<br />
posljednjih osamdesetak godina u vlasništvu<br />
je obitelji Turković. Sredinom 19. stoljeća<br />
na ogulinskom području bilo je stotinjak<br />
mlinova i osamnaest pilana, a danas<br />
je Prelecov mlin jedini koji još uvijek radi.<br />
Mala livada i<strong>za</strong> mlina idealno je mjesto <strong>za</strong><br />
kupanje i odmor uz jednolični šum vode i<br />
cvrkut ptica.<br />
Marmontov most preko Zagorske Mrežnice<br />
u Oštarijama podignut je početkom<br />
19. stoljeća, <strong>za</strong> vrijeme francuske uprave.<br />
Nazvan je po maršalu Marmontu, upravitelju<br />
francuske provincije Ilirije. Ima dvanaest<br />
otvora, a sazidan je od pravilno klesanog<br />
kamenja različitih veličina. Prema predaji,<br />
kamenje <strong>za</strong> izgradnju mosta uzeto je iz<br />
eko<strong>revija</strong> 83
Change language