Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ENERGIJA<br />
Biomasa iz maslina kao obnovljivi izvor energije<br />
Tekst i foto: Tina Šantić<br />
Počeci maslinarstva na našim prostorima<br />
sežu u vrijeme grčke koloni<strong>za</strong>cije<br />
u 4. stoljeće prije nove ere, no postoje<br />
neke naznake kako je ono postojalo i 500<br />
godina ranije. Maslinarstvo kao organizirana<br />
poljoprivredna grana razvija se <strong>za</strong> vrijeme<br />
rimske vladavine, da bi je od njih preuzeli<br />
doseljeni Hrvati. Velik impuls razvoju<br />
maslinarstva dali su samostani i crkve, pa<br />
čak i Mletačka republika, <strong>za</strong> čije je vladavine<br />
maslinarstvo uhvatilo korijena na srednjedalmatinskim<br />
otocima. U 19. stoljeću<br />
osnivaju se prve <strong>za</strong>druge i uljare koje su<br />
na svom vrhuncu proizvodile 30 tisuća<br />
tona ulja iz 30 milijuna stabla maslina. U<br />
Hrvatskoj su danas nasadi maslina rasprostranjeni<br />
u ponajviše u Istri, priobalnom<br />
pojasu Kvarnera i Dalmacije te na otocima.<br />
Procjenjuje se da u Hrvatskoj postoji oko<br />
pet milijuna stabala maslina na površini od<br />
5.500 hektara, koje godišnje daju urod od<br />
38.000 tona maslina, od kojih se dobiva 51<br />
hektolitar ulja. Planira se, da bi do ulaska<br />
Hrvatske u Europsku uniju bilo <strong>za</strong>sađeno<br />
još toliko.<br />
U vremenu u kojem je došlo do smanjenja<br />
<strong>za</strong>liha fosilnih goriva nužna je potraga<br />
<strong>za</strong> novim i povećana uporaba alternativnih<br />
izvora energije. Moguće ih je dobiti<br />
iz otpadaka ili nusproizvoda industrije,<br />
kućanstava, poljoprivrede i šumarstva<br />
kao što su naprimjer otpadna ulja, obrađeni<br />
kruti otpad iz kućanstava, iskorištene<br />
gume ili biomasa.<br />
U biljnoj proizvodnji, uz plod kao željeni<br />
proizvod, nužno se proizvodi i biomasa<br />
kao nusproizvod. Preko 50% od ukupne<br />
biomase većine poljoprivrednih proizvoda<br />
(žitarice, kukuruz, grah, pamuk,rajčica,<br />
duhan) se ne sakuplja i ne koristi te predstavlja<br />
opasnost <strong>za</strong> okoliš ukoliko dospije u<br />
tlo ili vodu.<br />
U procesu prerade maslina, nastaje velika<br />
količina nusproizvoda koji obuhvaćaju<br />
tekuće i čvrste ostatke nakon izdvajanja<br />
ulja i proizvodnje stolnih maslina.<br />
Odlaganje ostataka nakon prerade bez<br />
ikakvog tretiranja uzrokuje ozbiljne probleme<br />
u okolišu, no to ne mora biti tako<br />
jer ostaci nakon prerade maslina predstavljaju<br />
vrijedne nusproizvode, koji bi se<br />
mogli iskoristiti:<br />
• kao gnojivo ili poboljšivači tla<br />
• kao herbicidi ili pesticidi<br />
• kao hrana <strong>za</strong> životinje ili <strong>za</strong> ljudsku<br />
potrošnju<br />
• <strong>za</strong> izdvajanje ostataka ulja<br />
• <strong>za</strong> izdvajanje organskih spojeva<br />
(pektina, antioksidansa, enzima)<br />
• <strong>za</strong> proizvodnju različitih proizvoda<br />
(alkohola, biosurfaktanata, biopolimera)<br />
• <strong>za</strong> dobivanje energije.<br />
Tehnologije obrade otpada kojima imaju<br />
<strong>za</strong> cilj proizvodnju energije predstavljaju<br />
<strong>za</strong>nimljivu alternativu <strong>za</strong> održivo upravljanje<br />
odlaganja ostataka nakon prerade<br />
maslina čime se može umanjiti negativan<br />
utjecaj na okoliš i proizvesti električna<br />
energija <strong>za</strong> prodaju ili <strong>za</strong> <strong>za</strong>dovoljavanje<br />
vlastitih energetskih potreba. Naime, komina<br />
se vrlo često nepravilno odlaže, baca<br />
u okoliš ili u rijeke i more, što je vrlo opasno<br />
jer ona kad je nepravilno kompostirana<br />
postaje otrovna te <strong>za</strong>gađuje tlo i vodotoke.<br />
Ostaci biomase u maslinarstvu s potencijalom<br />
<strong>za</strong> iskorištenje energije mogu se klasificirati<br />
u dvije grupe - ostaci od prerade<br />
plodova masline i granje koje ostaje nakon<br />
obrezivanja stabala maslina. Prva grupa<br />
sastoji se od ostataka biomase koja nastaje<br />
tijekom uzgoja stabala maslina (ostaci<br />
nakon re<strong>za</strong>nja i branja maslina). Granje od<br />
obre<strong>za</strong>nih stabala masline usitnjuje se u<br />
sjeckalicama u slobodno - kolabrirajuću<br />
biomasu (triješće).<br />
Druga grupa sastoji se od ostataka biomase<br />
koji nastaju u različitim fa<strong>za</strong>ma proizvodnje<br />
maslinovog ulja. Komina - koščice<br />
i murka čine ostatke od prerade plodova<br />
masline koji se usitnjuju (ako takvi ne izlazi<br />
iz uljare) u oblik prašnasto-zrnaste mase<br />
ili se briketiraju u male brikete tzv. pelete.<br />
Sa energetskog stajališta, povoljni aspekti<br />
korištenja obje grupe nusproizvoda jesu:<br />
osigurana godišnja proizvodnja, relativna<br />
koncentracija na malom prostoru, odgovarajući<br />
sadržaj vlage, niska koncentracija<br />
sumpora i ostalih štetnih emisija te visoka<br />
toplinska vrijednost.<br />
Biomasa od masline spada u obnovljive<br />
izvore energije i ne <strong>za</strong>gađuje atmosferu<br />
stakleničkim plinovima kao fosilna goriva.<br />
Naime, ugljični dioksid (CO2) - staklenički<br />
plin kao produkt sagorijevanja biomase<br />
masline, sama biljka - maslina uzima<br />
(‘’udiše’’) <strong>za</strong> svoj rast, a ispušta (‘’izdiše’’)<br />
kisik (O2). Toga nema kod izgaranja fosilnih<br />
eko<strong>revija</strong> 71
Change language