Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

More documents

Recommendations

Info

EKO VIJESTI EKO Vijesti iz svijeta Tekst : Željko Bukša Istraga u SAD ukazala na krivnju BP-a za najveću naftnu mrlju Američki savezni istražitelji su najveći dio krivnje za najveću naftnu mrlju u povijesti SAD-a pripisali britanskoj naftnoj kompaniji BP. U izvješću, koje može biti ključna podloga za pravosudne bitke oko kaznene i građanske odgovornosti za rekordno naftno zagađenje u povijesti SAD-a, Obalna straža i savezna agencija za regulaciju priobalne eksploatacije nafte utvrdile su da BP snosi isključivu krivnju za 21 od 35 uzroka koji su doveli do eksplozije naftnog izvora Macondo u Meksičkom zaljevu 20. travnja prošle godine, ta da dijeli krivnju za još osam uzroka. Eksplozije, 11 smrtnih slučajeva i izljev nafte u more »bili su rezultat lošeg upravljanja rizicima, promjene planova u zadnjem trenutku i nepoštivanja reakcije na kritične pokazatelje«, ističe se u izvješću. BP-u su pripisane »odluke koje su komplicirale operacije betoniranja bušotine, dodale rizik, a možda i pridonijele krajnjem neuspjehu betoniranja«. Pojedinosti su sadržane u konačnom izvješću istražnog tima Obalne straže SAD-a i Ureda za gospodarenje energijom oceana. U izvješću se utvrđuje niz grešaka koje su 2010. dovele do eksplozije na iznajmljenoj naftoj platformi BP-a, Deewpater Horizon, pogibije 11 radnika i ispuštanja više od 16 milijuna litara nafte u Meksički zaljev što je stvorilo vrlo teške posljedice u okolišu. Potonula ruska naftna platforma Ruska naftna platforma potonula je sredinom prosinca na Dalekom istoku pokraj otoka Sahalina. Od 67 članova posade, prema prvim je informacijama, više od 50 osoba je poginulo ili se smatra nestalima, a ledolomac i remorker spa- 54 sili su ih 14, rekli su dužnosnici službi za spašavanje. »Prema informacijama sa mjesta nesreće platforma Kolskaja potpuno je potonula tijekom tegljenja u Ohotskom moru«, rekao je na konferenciji za novinare u Južno Sahalinsku predstavnik ministarstva za izvanredna stanja Taimuraz Kasajev. Agencije prenose da je platforma potonula oko 200 kilometara od obale Sahalina tijekom tegljenja od Kamčatke. Nakon potonuća iz mora su izvađena tijela četiri poginula člana posade, 14 ih je spašeno, a ostatak posade smatra se nestalim no kako je temperatura mora bila samo jedan stupanj Celzija članovi posade Kolskaje imali su samo 30 minuta vremena do smrti od smrzavanja. »Kolskaja se nagnula i potonula za 20 minuta. Dubina mora na mjestu nesreće je 1042 metra, navela je ruska agencija za vodni promet. Agencije prenose da se platforma tijekom tegljenja od Kamčatke po olujnom nevremenu prevrnula i potonula na dalekom istoku Rusije oko 200 kilometara od obale Sahalina. Predsjednik Dmitrij Medvedev naredio je pružanje sve potrebne pomoći žrtvama nesreće platforme i pokretanje istrage o okolnostima gubitka platforme, priopćio je Kremlj. Ruski savezni istražni odbor, koji je odgovoran predsjedniku, rekao je da će istražiti nesreću i ispitati spašene radnike kao i odgovorne za organizaciju tegljenja platforme. »Vjeruje se da su uzroci nesreće kršenje sigurnosnih pravila tijekom tegljenja platforme za bušenje kao i tegljenje bez uzimanja vremenskih uvjeta u obzir«, rekli su istražitelji. Platformu je teglio remorker kompanije Arktikmorneftegazrazvedka (AMNGR), koja je i vlasnik potonule platforme. Remorker je sudjelovao u akciji traženja i spašavanja no morao se povući nakon što su mu snažni valovi oštetili trup. Nakon što je pao mrak momčad za potragu iz zraka je također povučena i potragu za preživjelima je nastavila idući dan. Pošto platforma u trenutku nesreće nije bila aktivna nema nikakvog izlijevanja nafte. »Nema ekološke opasnosti. Plovilo su teglila dva broda i na njemu je bila minimalna količina goriva«, rekao je glasnogovornik AMNGR-a. Planetarna kampanja Ala Gorea protiv klimatskih promjena Bivši američki potpredsjednik Al Gore krajem rujna je pokrenuo 24-satnu planetarnu kampanju emitirajući cjelodnevne programe diljem svijeta, kojoj je cilj bio podizanje javne svijesti o klimatskim promjenama te kako bi uvjerio skeptike u vezu između klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih prilika. Projekt nazvan »24 sata stvarnosti« uključivao je multimedijske prezentacije, koje su se mogle pratiti na internetu svaki sat i tako 24 sata u 24 različite vremenske zone, a prikazuju kako su ekstremne vremenske nepogode, poput poplava, požara i oluja, povezane s klimatskim promjenama. Kampanja je tražila od ljudi da joj prepuste nadzor nad svojim profilima na Facebooku i Twitteru na 24 sata i da tako prošire Goreovu poruku. »Prikazano je 200 novih slajdova koji pokazuju vezu između sve ekstremnijih vremenskih prilika i klimatskih promjena«, rekao je Trewin Restorick, direktor Global Action Plana, britanskog partnera u organizaciji. ekorevija
»Iz svih će snaga napasti klimatske skeptike. Istraživat će tko njih financira«, dodao je. Do 19 sati po srednjoeuropskom vremenu, živi prijenos emitiran na 13 jezika, imao je više od tri milijuna posjetitelja na web adresi climaterealityproject.org, objavili su organizatori. Emisije su na rasporedu bile svakoga sata u raznim dijelovima svijeta, uključujući Peking, New Delhi, Džakartu, London, Dubai, Istanbul, Seul i Rio de Janeiro. Gore je svijest ljudi o globalnom zagrijavanja pokušao pojačati i dokumentarcem »Neugodna istina« iz 2006. Film je diljem svijeta zaradio 49 milijuna dolara, ali su skeptici tvrdili da je jednostran. Canberra: Požar u kemijskom postrojenju Veliki požar izbio je krajem rujna u kemijskom postrojenju u sjevernome predgrađu Canberre, zbog čega su odande evakuirani stanovnici te su zatvorene škole, a prema prvim informacijama nije bilo ljudskih žrtava. Stanovnike je probudila serija eksplozija. Zamijetili su i vatrene kugle stotinjak metara u zraku iznad postrojenja. »Kuća se tresla, a to me probudilo, pa sam isprva pomislila da je riječ o potresu, a potom sam mislila da nas bombardiraju«, rekla je jedna stanovnica. Stotinjak ljudi koji žive u neposrednoj blizini postrojenja odmah je evakuirano, a svi koji žive u krugu od desetak kilometara zamoljeni su da zatvore prozore i zadrže se u domovima. Zatvorene su ceste i lokalne škole. Požar je prouzročio pojavu crnih stupova dima koji su sadržavali fozgen - toksični plin koji može izazvati iritacije očiju, kao i kože, te prouzročiti mučninu. No, kako je ubrzo nakon nesreće kazao Mark Crosweller iz Ureda za izvanredna stanja, prvi rezultati istraživanja kvalitete zraka bili su ohrabrujući, a uzroci požara na kemijskom postrojenju tada još nisu poznati. PET boce rješenje za stambeni problem Nigerije Prototip PET-kuće blizu grada Kadune na sjeveru Nigerije prvi je korak prema ostvarenju projekta koji bi trebao pomoći rješenju stambenog, a istodobno ekološkog problema najnaseljenije afričke zemlje sa 160 milijuna stanovnika. Za gradnju kuće korištene su plastične boce odbačene uz ceste i kanalizaciju. Prikupljene, ispunjene pijeskom, međusobno povezane žicom i premazane smjesom blata i cementa tvore zidove kuća, a da se radi o bocama otkrivaju raznobojni čepovi koji kao ukras izranjaju iz ravnine zida. Prva PET-kuća veličine 58 metara četvornih sadrži dvije spavaonice, kuhinju i kupaonicu i gotovo je dovršena kod sela Sabon Yelwa nedaleko od Kadune. »U Africi je to prva kuća izgrađena iz boca«, navodi Christopher Vassiliu iz Udruge za razvoj obnovljivim energijama (DARE), nevladine udruge sa sjedištem u Kaduni koja je inicijator projekta. Korištenje boca kao građevinskog materijala zaživjelo je i u drugim dijelovima svijeta - primjerice projekt Eco-Tec’s Ecoparque El Zamorano u Hondurasu. Osim s energetskim i problemom zbrinjavanja otpada Nigeriju muči i stambeni problem te je PET-kuća mali korak prema poboljšanju. Prema podacima nigerijske savezne banke Mortgage Bank trebalo bi izgraditi 16 milijuna stanova, za što bi trebalo izdvojiti 300 milijarda dolara. Plastična kuća stoji 12.700 dolara, što je četiri puta manje od konvencionalne kuće. EKO VIJESTI Boce, od kojih svaka teži tri kilograma, solidnije su od betonskih elemenata, tvrde graditelji, no kuće ipak ne mogu imati više od dva kata zbog težine boca. Električnom strujom opskrbljuju se putem solarnih ploča i recikliranim metanom iz životinjskog i ljudskog izmeta te neće u atmosferu emitirati plin s učinkom staklenika. Za razgradnju plastične boce potrebne su stotine godina, a Nigerija svakodnevno konzumira oko tri milijuna boca, navode stručnjaci. Kuća prototip sadrži 14.000 boca, a za školu u Suleji u središnjoj Nigeriji, čija bi gradnja trebala početi u siječnju, trebat će 200.000 boca. Eksplozija u francuskom nuklearnom kompleksu Jedna je osoba poginula, a četiri su ozlijeđene u rujnu u eksploziji visoke peći u postrojenju za obradu nuklearnog otpada u kompleksu Marcoule u južnoj Francuskoj, priopćila je francuska agencija za nuklearnu sigurnost ASN. Postrojenje u kojem se dogodila eksplozija u vlasništvu je francuske energetske kompanije EDF i nalazi se uz centar za nuklearna istraživanja Marcoule. U kompleksu nema nuklearnih reaktora. Peć koja je eksplodirala koristi se za topljenje otpada niske do visoke radioaktivnosti, rekao je ASN. ASN u prvim izvještajima nije naveo razlog eksplozije, ali je rekao da je bila u potpunosti zadržana unutar peći. U incidentu nije došlo do curenja radioaktivnog ili kemijskog materijala, objavile su i ASN i EDF (Electricite de France), a potvrdilo ministarstvo energetike. Policija je također rekla da nema kontaminacije izvan kompleksa koji se nalazi oko 30 kilometara od Avignona i oko 80 kilometara od Sredozemne obale. Zato je glasnogovornik EDF-a rekao da nije riječ o nuklearnom, nego o industrijskom incidentu. „Nisu poduzete mjere izo- ekorevija 55
Page 1 and 2:
ekorevija GLASILO FONDA ZA ZAŠTITU
Page 3 and 4: 30 milijuna eura za gradnju Mariš
Page 5 and 6: Sanacija Mravinačke kave Tekst i f
Page 7 and 8: AKTIVNOSTI FONDA Europski stručnja
Page 9 and 10: AKTIVNOSTI FONDA Premijera filma
Page 11 and 12: Ministrica Holy najavljuje proaktiv
Page 13 and 14: na to da, na žalost, znamo kako se
Page 15 and 16: za usklađivanje sa propisanim zaht
Page 17 and 18: uz sanaciju „starog“ dijela odl
Page 19 and 20: zimati pozitivne mjere, gdje je pot
Page 21 and 22: kaznena djela, protuzakoniti lov i
Page 23 and 24: Priroda ima zadnju riječ Tekst i f
Page 25 and 26: Povrće kao usputna žrtva Tekst i
Page 27 and 28: Neretvanske ribe na rubu izumiranja
Page 29 and 30: ZAŠTITA OKOLIŠA Kako zaštititi S
Page 31 and 32: povijest i tradiciju u New Yorku, a
Page 33 and 34: azvojnih prilika za ruralne krajeve
Page 35 and 36: kativni oblici turizma, gdje bi dje
Page 37 and 38: Povlači se “alga ubojica” Teks
Page 39 and 40: treba poticati, ljude naučiti te p
Page 41 and 42: Plastična vrećica, estetika ružn
Page 43 and 44: Čistimo prirodu za - sebe! Tekst i
Page 45 and 46: nose impozantni potporni zidovi vis
Page 47 and 48: Svemirski otpad - tamna strana svem
Page 49 and 50: EKO Vijesti iz Hrvatske Tekst i fot
Page 51 and 52: člana posade. U akciji su sudjelov
Page 53: ke Britanije i hrvatski predstavnik
Page 57 and 58: na plaže obližnjeg zaljeva, a ter
Page 59 and 60: Predsjednik Republike Hrvatske na
Page 61 and 62: kih plinova koji potiču globalno z
Page 63 and 64: Također bi trebalo uzeti u obzir p
Page 65 and 66: Štednja u zgradarstvu Tekst i foto
Page 67 and 68: Plinacro maksimalno pomaže župani
Page 69 and 70: Da bi smanjio ovisnost o nafti u el
Page 71 and 72: ENERGIJA Biomasa iz maslina kao obn
Page 73 and 74: ENERGIJA Zajedničkim djelovanjem d
Page 75 and 76: Izgubljeni život Podgorja Tekst i
Page 77 and 78: ojne ribiče. Za lijepa vremena, os
Page 79 and 80: Papuk - geološki dragulj Slavonije
Page 81 and 82: potoka Kovačice te se zajedno buč
Page 83 and 84: se iz jezera odvodi tunelom i tlač
Page 85 and 86: ugrožava stanovništvo i remeti ek
Page 87 and 88: REPORTAŽE I PRIKAZI Jama Baredine
Page 89 and 90: a s njene terase možete uživati u
Page 91 and 92: Ernest Thompson Seton Tekst i foto:
Page 93 and 94: iljkom da je nacrtao anđela koji n
Page 95 and 96: modela korištenja krajolika koji n
Page 97 and 98: Odlični temelji za razvoj ekomuzej
Page 99 and 100: zeja Mediterana ili AMMM-a (Associa
Page 101 and 102: i na žalu solili srdele u barile i
Page 103 and 104: Davorin Caren, umjetnik stakla Teks
Page 105 and 106:
Proglašeni najljepši školski vrt
Page 107 and 108:
REPORTAŽE I PRIKAZI Umjetnost i ek
Page 109 and 110:
je čovjek cijenio rad svojih i tu
Page 111 and 112:
Bilten “Naša Neretva” Tekst i
Page 113 and 114:
Slikovnica “Tišnjanska zvir” T
Page 115:
REPORTAŽE I PRIKAZI I nakon stolje
show all

Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?