Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Svemirski otpad - tamna strana svemirskog doba<br />
Tekst i foto: Ozren Doležal<br />
Nedavni padovi dvaju golemih satelita<br />
svrnuli su pozornost javnosti na<br />
problem svemirskog otpada čija je količina<br />
u Zemljinoj orbiti dosegla kritičnu razinu.<br />
Prvi od njih bio je UARS, lansiran 1991.<br />
godine na četrnaest godina dugu misiju<br />
mjerenja koncentracije ozona i drugih<br />
kemijskih spojeva u Zemljinu ozonskom<br />
omotaču, brzinu vjetra i temperaturu u<br />
stratosferi te energiju koju zemlja prima od<br />
sunca, koji je po <strong>za</strong>vršetku misije isključen<br />
2005. godine. Vijest koju su prenijeli gotovo<br />
svi svjetski mediji mnoge je uznemirila,<br />
jer zbog nepredvidive putanje satelita pri<br />
ulasku u gornje slojeve atmosfere Američka<br />
svemirska agencija nije bila u stanju<br />
unaprijed odrediti točno vrijeme i mjesto<br />
pada te divovske, šest tona teške letjelice.<br />
Očekivalo se da će najmanje dvadeset i<br />
šest većih dijelova od čelika, titana i berilija<br />
preživjeti visoke temperature prolaska<br />
kroz atmosferu i udariti o zemljinu površinu<br />
u krugu od 800 kilometara i to negdje<br />
između 57 stupnjeva sjeverne geografske<br />
širine i 57 stupnjeva južne geografske širine,<br />
što obuhvaća pojas u kojem živi većina<br />
svjetskog stanovništva. NASA i Operativni<br />
centar <strong>za</strong> svemirske operacije Strateškog<br />
<strong>za</strong>povjedništva SAD-a u kalifornijskoj zrakoplovnoj<br />
bazi Vandenberg pozorno su<br />
pratili pad satelita, ali zonu njegova udara<br />
uspjeli su točnije odrediti tek kada se približio<br />
na 10000 km, odnosno dva sata prije<br />
njegova ulaska u atmosferu. Mjesec dana<br />
poslije pao je i umirovljeni njemački satelit<br />
Roentgensatellit (ROSAT), orbitalni rendgenski<br />
opservatorij, težak 2700 kilograma.<br />
Stručnjaci NASA-e izračunali su kako vjerojatnost<br />
da neka osoba bude pogođena<br />
krhotinom tog satelita iznosi 1 naprama<br />
2000, što je predstavljalo nešto veći rizik<br />
od omjera 1 naprama <strong>32</strong>00, kolika je vrijednost<br />
bila izračunata <strong>za</strong> krhotine NASAinog<br />
UARS-a.<br />
Premda su mediji sen<strong>za</strong>cionalistički pozivali<br />
stanovnike zemaljske kugle da se pri<br />
izlasku iz kuće dobro <strong>za</strong>gledaju u nebo<br />
kako ne bi stradali od<br />
pada satelita, <strong>za</strong>pravo od<br />
komada teških 160 do<br />
200 kg i nema bojazni,<br />
jer su njihove brzine toliko<br />
male da bi takva krhotina<br />
pri udaru u kuću tek<br />
oštetila fasadu. Budući<br />
da je Zemlja planet s 75%<br />
površine prekrivene vodom,<br />
predviđanja su se<br />
ostvarila i dijelovi oba satelita<br />
<strong>za</strong>vršili su u oceanu.<br />
Međutim, prava pogibelj<br />
od svemirskog otpada<br />
koji se nalazi u zemljinoj orbiti najviše<br />
prijeti sigurnosti aktivnih satelita i astronauta.<br />
Dana 1. rujna ove godine Nacionalno<br />
istraživačko vijeće, neprofitna akadem-<br />
eko<strong>revija</strong> 47<br />
OTPAD<br />
ska udruga koja se bavi savjetovanjem o<br />
znanstvenim pitanjima, objavila je studiju<br />
u kojoj je upozorila da količina svemirskog<br />
otpada dosiže kritičnu razinu jer se komadi<br />
otpada počinju međusobno sudarati,<br />
čime raste <strong>broj</strong> opasnih krhotina. U studiji<br />
je istaknuto da NASA mora prihvatiti novi<br />
strateški plan kako bi se suočila s opasnošću<br />
koju predstavljaju tisuće dijelova raketa,<br />
neispravnih satelita i ostalih krhotina<br />
koje kruže oko zemlje brzinom od gotovo<br />
30 000 kilometara na sat.<br />
Orbitalni otpad predstavlja veliku opasnost<br />
<strong>za</strong> više od tisuću komercijalnih, civilnih<br />
i vojnih satelita, industriju koja je prošle<br />
godine ostvarila prihod procijenjen na 168<br />
milijardi dolara, ali ugroženi su i astronauti<br />
Međunarodne svemirske postaje koja se<br />
trenutačno sastavlja u Zemljinoj nižoj orbiti<br />
i trajno je nastanjena ekspedicijskim<br />
posadama. Komadići otpada mogu probiti<br />
module pod pritiskom i i<strong>za</strong>zvati štetu na<br />
drugim dijelovima postaje, a čak i najmanji<br />
među njima u stanju su tijekom svemirskih<br />
šetnji astronautima probušiti odijela i i<strong>za</strong>zvati<br />
gubitak tlaka, pa postaja mora izvoditi<br />
posebne manevre s pomoću potisnika<br />
kako bi se sklanjala s puta opasnim objektima,<br />
a posada mora prekidati s radom<br />
i povlačiti se u posebna skloništa, dvije<br />
kapsule Sojuz smještene s vanjske strane<br />
postaje.
Change language