Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

More documents

Recommendations

Info

ZAŠTITA OKOLIŠA va de facto bili dužnosnici, te pet državnih tajnika koji su objedinjavali veći broj uprava, sada doći na najviše šest dužnosnika u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode (ministrica, zamjenik ministrice i maksimalno četiri pomoćnika). Najavila je da u ministarstvu najprije treba “detaljno snimiti stanje”. “Želim steći dobru sliku stanja jer će to uvelike odrediti i kako će izgledati moji prvi potezi”, naglasila je. Rekla je kako je činjenica da su se i u okviru uprave za zaštitu prirode i u upravama koje obuhvaćaju područje zaštite okoliša događao cijeli niz projekata s kojima nije upoznata, jer za to, kao saborska zastupnica, nije imala prilike. Istaknula je kako je prioritet svih prioriteta da se napravi uredba o unutarnjem ustrojstvu i da se u što je moguće kraće vrijeme ona donese kako bi Ministarstvo što prije postalo operativno. Izrazila je nadu da će uredba biti brzo donesesna, a nakon koje slijedi i sistematizacija radnih mjesta kako bi se mogla definirati i podjela poslova u okviru uprava koje će sačinjavati Ministarstvo. Istaknula je kako se Ministarstvo od samog početka treba baviti proračunom i načinom na koji će proračun za 2012. izgledati, a to, kako je navela, ovisi i o tome kakvo će stanje zateći u samom Ministarstvu i definiranju onih prioritetnih projekata koji neće biti financirani iz državnog proračuna Ministarstva, nego i iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Naglasila je kako je Fond i zamišljen kao glavni financijski instrument za provedbu politike zaštite okoliša. Planira što prije, na samom početku mandata, utemeljiti forum za zaštitu okoliša i prirode koji će okupljati sve zainteresirane dionike - aktiviste civilnog društva, predstavnike stručnih institucija, jedinica lokalne i regionalne samouprave te predstavnike gospodarstva. Istaknula je kako će uloga foruma biti da se očituje o smjernicama politike prije no što se napišu zako- 12 ni kako bi se postigao što je moguće veći konsenzus o važnim pitanjima. “Ja sam apsolutno svjesna toga da apsolutnog suglasja nikada neće biti zato što su interesi različiti. Naravno da su interesi udruga za zaštitu okoliša različiti od interesa gospodarstva koje očekuje da im se olakša, a ne da im se otežava, poslovanje. I to nije sporno, no takvo rješenje mora biti u korist javnom interesu i društvu u cjelini i vjerujem da će to svi prepoznati kao svoj interes, ne samo zainteresirana javnost civilnog tipa, već i gospodarstvenici”, ustvrdila je ministrica Mirela Holy. Najavila je kako je drugo važno pitanje koje treba što prije riješiti - novi Zakon o otpadu. Dodala je da je na snazi nova okvirna direktiva o otpadu pa je potrebno donijeti potpuno nov Zakon o otpadu koji će biti usklađen s njom. Također će, kako je naglasila, inzistirati da se u potpunosti poštuje strategija gospodarenja otpadom iz 2005. koja nalaže hijerarhiju postupanja s otpadom. Ocijenila je kako se, na žalost, u sustavu centara za gospodarenje otpadom na temelju mehaničko-biološke obrade (MBO) koji se u posljednjih nekoliko godina razvija u Hrvatskoj, ta hijerarhija ne poštuje. Pojasnila je kako hijerarhija postupanja s otpadom kao prvu mjeru podrazumijeva smanjenje nastanka otpada, a kao drugu, koja se zaobilazi s mehanič- ko-biološkom obradom otpada, primarno razvrstavanje u kućanstvima i subjektima koji proizvode otpad. “Vjerujem da će se uspostavom takvih rješenja u jedinicama lokalne samouprave koje nisu uznapredovale u uvođenju centara za gospodarenje otpadom uvelike potaknuti i ‘zelene industrije’, odnosno industrija otpada”, istaknula je ministrica Holy. Pojasnila je kako će se sirovine koje će se prikupiti primarnom selekcijom u znatnoj mjeri povećati u odnosu na one sirovine koje nastaju mehaničkim odvajanjem na MBO traci. Rekla je kako je činjenica da su centri za gospodarenje otpadom po MBO tehnologiji bolje rješenje od ovoga koje trenutno imamo, ali da oni, u stvari, ignoriraju strategiju gospodarenja otpadom ali i direktive Europske unije koje nalažu točne postotke selektivno prikupljenog i obrađenog otpada. “Mi s ovakvom metodom nećemo uspjeti realizirati te ciljeve”, ustvrdila je ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy. Podsjetila je kako je bilo jako puno problema s Lećevicom, lokacijom za izgradnju centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, zbog toga što su udruge smatrale da je analiza terena, odnosno tijeka vode i vremena potrebnog da voda prođe kroz krško područje ukazivala na drugu kategoriju vodozaštitne zone od navedene u samoj studiji te da se na takvoj lokaciji koja je vrlo porozna ne bi smio graditi takav objekt. “Smatram da nije problem u tome da se takav objekt sagradi na takvoj lokaciji, ali, na žalost, mi smo dosad imali prečesto slučajeve gdje se standardi zaštite okoliša koji su nužni prilikom realizacije takvih projekata ne poštuju. Kad bi se poštovali, onda čak i da je takav teren kakav su utvrdile udruge, ne bi došlo do negativnih posljedica na okoliš. Ali, s obzirom ekorevija
na to da, na žalost, znamo kako se stvari u Hrvatskoj odvijaju, mislim da javnost treba biti dvostruko oprezna i zbilja jako pažljivo gledati na koji se način realiziraju projekti”, smatra ministrica Holy. “Činjenica jest da što se tiče studija utjecaja na okoliš u Hrvatskoj vlada neobična situacija, ja bih se čak usudila reći pogodovanja investitorima zbog toga što imamo situaciju da zainteresirani investitor sam odabire tvrtku koja će izrađivati studiju i plaća tu tvrtku. Nisam protiv toga da potencijalni investitori plaćaju studiju utjecaja na okoliš, međutim, protiv toga sam da investitori biraju tvrtku koja će izrađivati studiju jer na taj način tvrtka koja izrađuje studiju najčešće piše studiju kakva odgovara investitoru jer od njega dobiva novac. Mislim da je to moguće riješiti na način da zainteresirani investitori i dalje plaćaju izradu studije utjecaja na okoliš, ali da odabir samih tvrtki provodi tijelo javne vlasti, konkretno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode temeljem natječaja i točno definiranih kriterija jer će u tom slučaju izrađivači studije odgovarati ministarstvu, a ne investitoru, pa će i podatci koje iznose u studijama biti daleko vjerodostojniji”, pojasnila je ministrica Holy. Istaknula je kako je potrebno ugraditi još jedan dodatni zaštitni mehanizam - da oni izrađivači studija za koje se utvrdi da su u svojim studijama koristili podatke koji ne odgovaraju činjeničnom stanju, moraju biti kažnjeni trajnim gubitkom licence i financijskom odgovornošću za štetu po okoliš koju su svojom studijom prouzročili. Osvrnuvši se na, kako je rekla, složenu situaciju s hidroelektranom Ombla, istaknula je kako ne odobrava taj projekt zato jer smatra da je upitan i iz ekoloških i iz ekonomskih razloga. “Međutim, činjenica jest da je taj projekt zadovoljio formalnopravne zakonske uvjete. Oni imaju studiju utjecaja na okoliš koja je, doduše, napravljena prije deset godina. Imaju lokacijsku dozvolu koju su ishodili temeljem te studije. Proveli su analizu ekonomske isplativosti o kojoj bi se moglo reći vjerojatno puno toga. Činjenica jest da će u ovoj fazi biti teško osporavati taj projekt, posebice zato što je HEP neposredno prije izbora sa EBRD-om potpisao ugovor o financiranju, odnosno kreditiranju tog projekta za koji financijski odgovara država, odnosno Republika Hrvatska, drugim riječima, svi porezni obveznici u Hrvatskoj”, ustvrdila je ministrica Holy te poručila kako bi voljela vidjeti reviziju cjelokupnog tog projekta. Rekla je kako je izabrana za ministricu zaštite okoliša i prirode, ali ne i prostora, iako je u Planu 21 u poglavlju broj šest, bilo najavljeno da će koalicija objediniti resore zaštite okoliša, prirode i prostora. Pojasnila je kako je “u dogovoru s koalicijskimpartnerima, odnosno u pregovorima s njima, na kraju donesena odluka da će se Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva podijeliti na način da ministarstvo okoliša bude spojeno sa resorom prirode, no da prostorno uređenje ode s graditeljstvom”. Navela je da “to nije bila ideja Savjeta za zaštitu okoliša SDP-a koji je pripremao podlogu za Plan 21, zbog toga što je Savjet smatrao da bi svi prirodni resursi, a prostor je jedan od najvažnijih resursa države, trebali biti objedinjeni u jednom zaštitarskom ministarstvu”. “No, bez obzira na to, i bez obzira na to što to nije koncept koji podržavam, vjerujem da će kolega Ivan Vrdoljak koji je mlad i perspektivan političar biti uspješan u tom resoru. Ne treba na samom početku a priori sumnjati da to neće biti kvalitetno rješenje.Vjerujem da će kolega Vrdoljak dobro voditi resor graditeljstva i prostor- ZAŠTITA OKOLIŠA nog planiranja”, naglasila je nova ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy. Zaključila je kako je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode težak resor zbog toga što obveze iz različitih konvencija, međunarodnih dogovora, sporazuma, protokola i direktiva pred Hrvatsku stavljaju izuzetno teške i ambiciozne ciljeve. “Sve te ciljeve, koji se odnose na smanjenje emisija, smanjenje onečišćenja bilo kojeg tipa u zraku, tlu i vodama, trebaju operacionalizirati konkretnim projektima, a ne samo zakonima”, rekla je Holy i istaknula da će tu biti ključna međuresorska suradnja. Istaknula je kako u tom smislu planira imati posebni sektor koji će se baviti održivim razvojem, zato što se upravo projektima održivog razvoja određene mjere i programi mogu provesti u drugim resorima. ekorevija 13
Page 1 and 2: ekorevija GLASILO FONDA ZA ZAŠTITU
Page 3 and 4: 30 milijuna eura za gradnju Mariš
Page 5 and 6: Sanacija Mravinačke kave Tekst i f
Page 7 and 8: AKTIVNOSTI FONDA Europski stručnja
Page 9 and 10: AKTIVNOSTI FONDA Premijera filma
Page 11: Ministrica Holy najavljuje proaktiv
Page 15 and 16: za usklađivanje sa propisanim zaht
Page 17 and 18: uz sanaciju „starog“ dijela odl
Page 19 and 20: zimati pozitivne mjere, gdje je pot
Page 21 and 22: kaznena djela, protuzakoniti lov i
Page 23 and 24: Priroda ima zadnju riječ Tekst i f
Page 25 and 26: Povrće kao usputna žrtva Tekst i
Page 27 and 28: Neretvanske ribe na rubu izumiranja
Page 29 and 30: ZAŠTITA OKOLIŠA Kako zaštititi S
Page 31 and 32: povijest i tradiciju u New Yorku, a
Page 33 and 34: azvojnih prilika za ruralne krajeve
Page 35 and 36: kativni oblici turizma, gdje bi dje
Page 37 and 38: Povlači se “alga ubojica” Teks
Page 39 and 40: treba poticati, ljude naučiti te p
Page 41 and 42: Plastična vrećica, estetika ružn
Page 43 and 44: Čistimo prirodu za - sebe! Tekst i
Page 45 and 46: nose impozantni potporni zidovi vis
Page 47 and 48: Svemirski otpad - tamna strana svem
Page 49 and 50: EKO Vijesti iz Hrvatske Tekst i fot
Page 51 and 52: člana posade. U akciji su sudjelov
Page 53 and 54: ke Britanije i hrvatski predstavnik
Page 55 and 56: »Iz svih će snaga napasti klimats
Page 57 and 58: na plaže obližnjeg zaljeva, a ter
Page 59 and 60: Predsjednik Republike Hrvatske na
Page 61 and 62: kih plinova koji potiču globalno z
Page 63 and 64:
Također bi trebalo uzeti u obzir p
Page 65 and 66:
Štednja u zgradarstvu Tekst i foto
Page 67 and 68:
Plinacro maksimalno pomaže župani
Page 69 and 70:
Da bi smanjio ovisnost o nafti u el
Page 71 and 72:
ENERGIJA Biomasa iz maslina kao obn
Page 73 and 74:
ENERGIJA Zajedničkim djelovanjem d
Page 75 and 76:
Izgubljeni život Podgorja Tekst i
Page 77 and 78:
ojne ribiče. Za lijepa vremena, os
Page 79 and 80:
Papuk - geološki dragulj Slavonije
Page 81 and 82:
potoka Kovačice te se zajedno buč
Page 83 and 84:
se iz jezera odvodi tunelom i tlač
Page 85 and 86:
ugrožava stanovništvo i remeti ek
Page 87 and 88:
REPORTAŽE I PRIKAZI Jama Baredine
Page 89 and 90:
a s njene terase možete uživati u
Page 91 and 92:
Ernest Thompson Seton Tekst i foto:
Page 93 and 94:
iljkom da je nacrtao anđela koji n
Page 95 and 96:
modela korištenja krajolika koji n
Page 97 and 98:
Odlični temelji za razvoj ekomuzej
Page 99 and 100:
zeja Mediterana ili AMMM-a (Associa
Page 101 and 102:
i na žalu solili srdele u barile i
Page 103 and 104:
Davorin Caren, umjetnik stakla Teks
Page 105 and 106:
Proglašeni najljepši školski vrt
Page 107 and 108:
REPORTAŽE I PRIKAZI Umjetnost i ek
Page 109 and 110:
je čovjek cijenio rad svojih i tu
Page 111 and 112:
Bilten “Naša Neretva” Tekst i
Page 113 and 114:
Slikovnica “Tišnjanska zvir” T
Page 115:
REPORTAŽE I PRIKAZI I nakon stolje
show all

Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?