Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
nose impo<strong>za</strong>ntni potporni zidovi visoki<br />
jedanaest metara.<br />
Su<strong>za</strong>nova cesta napuštena je sredinom<br />
19. stoljeća, a umjesto nje <strong>za</strong>počela se<br />
graditi nova, danas označena kao Ž5068.<br />
Ona se odvaja od Karoline stotinjak metara<br />
iznad odvojka Su<strong>za</strong>nove ceste. Do Križišća<br />
je dvostruko duža, ali je znatno blažeg<br />
nagiba i sa samo jednom vrlo dugačkom<br />
serpentinom. Najprije se spušta kroz lijepu<br />
borovu šumicu, a <strong>za</strong>tim niz padinu gusto<br />
obraslu kržljavom bjelogoricom i grmljem.<br />
Prelazi preko nekoliko jaruga poduprta visokim<br />
podzidima, majstorski sazidanim<br />
od brižljivo klesanog kamena. Nakon što<br />
izbije nad Križišće, usječena je u strmu<br />
stjenovitu padinu i <strong>za</strong>štićena gusto postavljenim<br />
kolobranskim stupićima i parapetima.<br />
Većina zidanih kamenih propusta<br />
<strong>za</strong> odvodnju ceste još uvijek služi svojoj<br />
svrsi, a njihovi četvrtasti otvori nižu se u<br />
pravilnim razmacima uz unutrašnji rub<br />
kolnika. Cesta je nekad bila asfaltirana, ali<br />
je <strong>za</strong>puštena pa asfaltu danas nema traga.<br />
Ostao je makadam, još uvijek prohodan<br />
<strong>za</strong> osobne automobile. Jedina serpentina<br />
<strong>za</strong>divljuje svojom širinom i sedamnaest<br />
metara visokim potpornim zidom. U serpentini<br />
cesta <strong>za</strong>okreće <strong>za</strong> tri četvrtine kruga<br />
i spušta se dalje do raskrižja u Križišću.<br />
Od Križišća prema Kraljevici postoje<br />
tragovi čak tri varijante stare ceste. Teško<br />
je dokučiti u koje je vrijeme koja od njih<br />
građena. Dvije starije ceste napuštene su<br />
i prohodne jedino pješice. Najstarija, vjerojatno<br />
neki stari frankopanski put, odvaja<br />
se ulijevo oko pola kilometra i<strong>za</strong> raskrižja<br />
u Križišću. Blago se uspinje sjevernom<br />
padinom Mižolova, poduprta dugačkim i<br />
danas ruševnim potpornim zidom od velikog,<br />
usuho slaganog kamenja i <strong>za</strong>štićena<br />
pokojim grubo priklesanim kolobranskim<br />
stupićem. Prebacivši se preko hrpta, obilazi<br />
s juga malu dolinu zvanu Medomišljina<br />
te se gotovo gubi <strong>za</strong>rasla travom, grmljem<br />
i rijetkim borićima. Druga je Su<strong>za</strong>nova<br />
cesta, jasno vidljiva između Križišća i Medomišljine<br />
na padini dvadesetak metara<br />
ispod današnje prometnice s kojom vodi<br />
usporedo. Po trećoj, najnovijoj cesti, još<br />
uvijek teče promet i ona se danas vodi kao<br />
državna cesta D523. Raskošno je građena i<br />
opremljena, <strong>za</strong>štićena visokim parapetnim<br />
zidovima od finih klesanaca i elegantno<br />
oblikovanim kolobranskim stupićima od<br />
kojih mnogi još uvijek stoje. Dolinu Medomišljine<br />
prelazi monumentalnim nasipom<br />
koji je pravo građevinsko remek-djelo. Dugačak<br />
je sto četrdeset metara i poduprt<br />
golemim potpornim zidovima od pažljivo<br />
slaganih klesanaca, dok pri sredini ima<br />
veliki svođeni propust. Neposredno uz taj<br />
stari nasip gradi se pristup na autocestu<br />
<strong>za</strong> koji je preko doline podignut novi zemljani<br />
nasip. Na žalost, on je potpuno izmijenio<br />
nekadašnji izgled doline i <strong>za</strong>klonio<br />
pogled na stari monumentalni nasip.<br />
Stare ceste od Melnica do Križišća izvedene<br />
su velikom vještinom kroz težak krški<br />
teren i predstavljaju vrijedne spomenike<br />
naše stare cestogradnje. S njih se pružaju<br />
iznimno lijepi pogledi na cijeli Kvarner, od<br />
Velebita na jugoistoku do Učke na <strong>za</strong>padu.<br />
No, čini se da <strong>za</strong> njih nitko ne mari. Polako<br />
<strong>za</strong>rašćuju u šikaru, kolnici su <strong>za</strong>suti obrušenim<br />
kamenjem, potporni zidovi se urušavaju,<br />
a mnogi kolobranski stupići leže<br />
povaljeni uz rub ceste ili su se otkotrljali<br />
niz padinu. Da se te ceste raskrče, označe<br />
informacijskim tablama i urede <strong>za</strong> šetnju,<br />
<strong>za</strong>sigurno bi privukle izletnike iz obližnjih<br />
primorskih mjesta. Umjesto toga, one privlače<br />
nesavjesne građane da uz njih kriomice<br />
istovaruju svoj kućni i građevinski<br />
otpad.<br />
Osim što nagrđuju krajolik, divlja odlagališta<br />
predstavljaju opasnost <strong>za</strong> zdravlje ljudi<br />
jer mogu onečistiti okoliš, onečistiti tlo<br />
i podzemnu vodu, osobito u vodopropusnom<br />
krškom tlu. U urbanim i turističkim<br />
središtima često se provode akcije saniranja<br />
pojedinih divljih odlagališta, ponajviše<br />
prije početka turističke sezone. No, ma koliko<br />
se trudile udruge i komunalna poduzeća,<br />
na očišćenim mjestima uskoro niču<br />
nove nakupine otpada. Postavljene rampe<br />
i znakovi <strong>za</strong>brane odlaganja otpada nažalost<br />
nisu dovoljni. Divlja odlagališta velik<br />
su problem našeg društva. Njihovo postojanje<br />
ukazuje na nedostatak opće kulture<br />
i nedovoljno razvijenu ekološku svijest lju-<br />
eko<strong>revija</strong> 45<br />
OTPAD<br />
di. Živimo u potrošačkom društvu čiji vrhunac<br />
proizvodnje predstavlja proizvodnja<br />
smeća s kojim se ne znamo nositi.<br />
Grad Kraljevica bori se s dvije vrste divljih<br />
deponija nastalih na njezinom području.<br />
Jedni su veliki deponiji iskopanog materijala<br />
nastali <strong>za</strong> vrijeme gradnji prometnica,<br />
a drugi su divlji deponiji krupnog kućnog<br />
otpada. Već niz godina Grad izdvaja<br />
značajna sredstva <strong>za</strong> čišćenje <strong>okoliša</strong> od<br />
odbačenog krupnog kućnog otpada kao<br />
što su bijela tehnika, automobilski dijelovi<br />
ili čak cijeli automobili, gume i namještaj.<br />
Uz čišćenje obavlja se poduka građana<br />
putem letaka i lokalnih medija, a svim<br />
građanima omogućen je besplatan odvoz<br />
takvog otpada.<br />
Poslove čišćenja i pranja javnih prometnih<br />
površina te odvo<strong>za</strong> smeća i glomaznog<br />
otpada na području grada Kraljevice<br />
obavlja KD ČISTOĆA d.o.o. iz Rijeke.<br />
Postavljene su posude <strong>za</strong> odvojeno prikupljanje<br />
papira, stakla i tetrapaka, a otvaranjem<br />
dvaju reciklažnih dvorišta u Rijeci<br />
građanima je omogućeno da besplatno<br />
zbrinu svoj kućni glomazni otpad kao što<br />
su papir i karton, višeslojna tetrapak i staklena<br />
ambalaža, plastika i plastična ambalaža,<br />
najlon, drvo i drvena ambalaža, željezo<br />
i obojeni metali, električni i elektronički<br />
uređaji, te otpadne gume.<br />
U 2011. godini na području Kraljevice<br />
biti će postavljeno četrdeset kontejnera<br />
<strong>za</strong> sakupljanje glomaznog otpada, dok<br />
će u Križišću tijekom godine biti dvadeset<br />
takvih kontejnera. U<strong>za</strong> sve te mogućnosti<br />
odlaganja kućnog otpada, mnogi građani<br />
i dalje se drže starih i loših navika. Voze se<br />
na udaljena i teško pristupačna mjesta i<br />
pod okriljem noći istresaju svoj teret tamo<br />
gdje mu nije mjesto. Nakon njih, padine<br />
uz stare povijesne ceste više se ne šarene<br />
od poljskog cvijeća nego od njihovog sramotnog<br />
smeća.
Change language