Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Cvjetna povijest kamelija<br />
Tekst i foto: Mara Matković<br />
Kamelija, jedna od najstarijih biljaka<br />
koja se prije više od tri tisućljeća<br />
uzgajala kao ukras, u Hrvatskoj se nije prvi<br />
put pojavila u Opatiji 1845. godine, kako se<br />
donedavno smatralo, već u Trogiru, u botaničkom<br />
vrtu obitelji Garagnin Fanfogna<br />
još 1829. godine.<br />
Do ovoga otkrića došla je profesorica<br />
Ivna Bučan pripremajući izložbu o kamelijama<br />
u dvorcu Vitturi u Kaštelima. U splitskom<br />
Državnom arhivu pronašla je popis<br />
bilja u trogirskom vrtu kojega je vodio botaničar<br />
i vrtlar Miotto iz Padove, vrhunski<br />
stručnjak svoga vremena. Među stotinama<br />
biljnih vrsta nalazi se i Camellia japonica,<br />
koja je po svemu sudeći upravo prva <strong>za</strong>sađena<br />
kamelija na našim prostorima.<br />
Ovo otkriće ruši dosadašnja saznanja koja<br />
smo imali. Smatralo se da je kamelija u Dalmaciju<br />
došla kasno. Čak je nema ni u arboretumu<br />
Trsteno, koji je <strong>za</strong>sađen prije no<br />
što je otkrivena Amerika, međutim vrtlar<br />
Miotto posadio ju je u park Garagnin-Fanfogna<br />
prije kamelije u vrtu vile Angelica u<br />
Opatiji, pred kojom je natpis da je ovdje<br />
posađena prva kamelija u Hrvatskoj – kaže<br />
profesorica Bučan, o čijem je otkriću upoznato<br />
Hrvatsko društvo kamelije, osnovano<br />
radi populari<strong>za</strong>cija ovoga cvijeta.<br />
Prvi <strong>za</strong>pis u svijetu o kameliji datira gotovo<br />
dva tisućljeća prije Krista. Spominje<br />
ih kineski car kao prelijepu biljku od čijeg<br />
lišća se pravi čaj. To je takozvani ruski čaj,<br />
kojeg pogrešno tako nazivamo, jer bi se<br />
ispravno trebao zvati kineskim pošto je<br />
pradomovina kameliji Kina. Prije tristotinjak<br />
godina kada je Europa uspostavljala<br />
intenzivnije veze sa svijetom, donesene<br />
su sadnice s ciljem da se kineski čaj proizvodi<br />
i u Europi. Ali, to nije išlo. Bila je<br />
druga klima, drugi način obrade i pokušaj<br />
je propao. Međutim Europa je prije 300<br />
godina u vrijeme gradnje dvoraca i parkova,<br />
<strong>za</strong>pazila ljepotu kamelijinog cvijeta.<br />
Upravo zbog ljepote cvijeta proširila po<br />
jugu Europe, osobito Francuske i Italije, a<br />
onda je dospjela u Ameriku, južnu Afriku<br />
i Australiju. Danas je obožavana u cijelom<br />
svijetu zbog magične ljepote inspiracija je<br />
104<br />
umjetnicima. Sjetimo se samo „Dama s kamelijama“<br />
– podsjeća Ivna Bučan utemeljiteljica<br />
školskog botaničkog vrta Ostrog<br />
u Kaštel Lukšiću u kojemu kamelije imaju<br />
svoj <strong>za</strong>seban kutak. Prije više od 30 godina<br />
posadili su prvu sadnicu kamelije, koja ni<br />
danas nije veliko stablo, ali, <strong>za</strong>jedno s još<br />
nekoliko primjeraka biljke različitih boja,<br />
oduševljava prekrasnim cvijetom.<br />
Iskustva su poka<strong>za</strong>la, tvrdi naša sugovornica,<br />
da je vrlo jednostavno uzgojiti kameliju.<br />
Ona je biljka sjene i polusjene pa tako<br />
najbolje uspijeva u sjeni velikih, starih stabala<br />
koji je štite od vjetra. Tlo joj treba biti<br />
bogato, humusno. Ima plitko korijenje pa<br />
ako je zemlja nepropusna i <strong>za</strong>država vodu,<br />
može je ugušiti. Tlo mora biti ocjedito. Otporna<br />
je i na hladnoću, može izdržati do<br />
minus 15 stupnjeva. Cvjeta i pod snijegom.<br />
Za niskih temperatura treba je <strong>za</strong>štititi slamom<br />
ili prućem. Danas je čest ukras u vrtovima<br />
i parkovima, ali s obzirom na naše<br />
klimatske uvjete, u ljepoti kamelija mogli<br />
bismo uživati i češće.<br />
eko<strong>revija</strong>
Change language