Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Žumberačke vode<br />
Tekst i foto: Lara Černicki<br />
Na visoravnima Žumberačke gore<br />
nalaze se <strong>broj</strong>ni potoci i potočići<br />
koji svojim brzim i krivudavim tokovima<br />
pridaju ovom krajoliku osobiti čar. Slijevaju<br />
se u niže predjele i spajaju u rječice koje<br />
su se <strong>za</strong>sjekle u reljef tvoreći doline, sutjeske,<br />
klance i jaruge. Mnoge doline toliko su<br />
uske i duboke da im se s okolnih vrhova ne<br />
vidi dno. No spustite li se u njih, doživjet<br />
ćete svu draž skrovitih vodopada, slapića,<br />
br<strong>za</strong>ca, jazova i starih mlinova. Gotovo<br />
svakom potočnom dolinom vode šumske<br />
ceste ili kolni putevi koji se uspinju uz strme<br />
padine do sela i <strong>za</strong>selaka na njihovim<br />
vrhovima.<br />
Žumberačke doline i vodotoci usmjereni<br />
su na tri strane: na jugoistok prema<br />
Kupi, na sjeveroistok prema Savi i na sjever<br />
prema Krki. Najviše vode ima slijev rječice<br />
Kupčine, a njezina dolina je najprostranija.<br />
Istočno od Kupčine, slijevanjem <strong>broj</strong>nh potočića<br />
nastaje potok Draga, a <strong>za</strong>padno od<br />
nje teče nekoliko potoka koji pojedinačno<br />
utječu u Kupu. Najdalje na <strong>za</strong>padu je ponornica<br />
Sušica koja je slabo opskrbljena<br />
vodom i periodično presušuje. Na sjeveroistok<br />
vode većim djelom otječu Breganom<br />
i njezinim pritocima u Savu. U Savu utječe<br />
i Gradna, rječica koja nastaje spajanjem Lipovečke<br />
i Rudarske Gradne. U obje Gradne<br />
76<br />
pritječu vode sa sjeveroistočnog dijela Samoborske<br />
gore. Napokon, sa strmih obronaka<br />
Gorjanaca desetak potoka slijeva se<br />
u Krku. Po količini vode najznačajniji među<br />
njima su Klamfer-Teška voda, Pendrijevka-<br />
Čadraški potok, potok Kobila te Sušica koja<br />
izvire u Budinjaku.<br />
Zbog krškog tla, žumberački se kraj odlikuje<br />
velikim <strong>broj</strong>em ponornica. Neki potoci<br />
poniru već nakon nekoliko desetaka<br />
metara, dok drugi teku površinom tla i do<br />
nekoliko kilometara. Ima potočića koji izvru<br />
i poniru po nekoliko puta, gubeći se<br />
u kakvu ponoru, pećini, jezercu ili blatu. U<br />
proljeće i na jesen, kada izvori ojačaju nakon<br />
obilnih kiša, voda koja ponire na visoravnima<br />
pojavljuje se ponovno u izvorima<br />
njihovih podnožja. Na potocima koji imaju<br />
dovoljno vode <strong>za</strong> pokretanje vodenica, u<br />
prošlosti su građeni <strong>broj</strong>ni mlinovi i male<br />
pilane. Mnogih od njih danas više nema,<br />
jedne je odnijela voda, dok su druge, prepuštene<br />
zubu vremena, polako propadale<br />
i naj<strong>za</strong>d istrunule.<br />
Planinarima i izletnicima osobito su privlačni<br />
žumberački slapovi, često skriveni<br />
u tjesnim gudurama ili na tajanstvenim<br />
mjestima u gustim šumama. I najmanji potoci<br />
na svom toku stvaraju <strong>broj</strong>ne br<strong>za</strong>ke,<br />
virove i slapiće, a među većim i poznatijim<br />
slapovima ističu se Sopotski slap, Vranjački<br />
slap, Brisalo i Cerinski vir. Da bi upoznali<br />
svu ljepotu slapova treba ih posjetiti više<br />
puta, jer u svako doba godine pružaju<br />
drukčiju sliku. Nekad su žumberačke vode<br />
obilovale potočnom pastrvom. Do danas<br />
ona se održala u Kupčini, Slapnici i Bregani,<br />
privlačeći na vodopade i br<strong>za</strong>ce tih potoka<br />
eko<strong>revija</strong>
Change language