Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
člana posade. U akciji su sudjelovali predstavnici<br />
Lučke kapetanije Dubrovnik, Lučke<br />
uprave Ploče, Pomorskog servisa Ploče,<br />
Županijskog centra 112, DVD Korčula, Dom<br />
zdravlja Korčula, Županijske lučka uprave<br />
Korčula, Grada Korčule, općine Lumbarda<br />
i ACI marine u Korčuli, a akciju je pratio i<br />
ravnatelj Stožera <strong>za</strong> provedbu plana intervencija<br />
kod iznenadnog onečišćenja u Hrvatskoj<br />
Joško Nikolić. Po <strong>za</strong>vršetku vježbe<br />
održana je sjednica Županijskog operativnog<br />
centra i svih sudionika vježbe na kojoj<br />
je istaknuta potreba <strong>za</strong> upotpunjavanjem<br />
opreme <strong>za</strong> intervenciju na moru.<br />
Zagreb dobiva nova reciklažna<br />
dvorišta<br />
Zagrebačka Čistoća otvorila je početkom<br />
prosinca novo reciklažno dvorište u Zagorskoj<br />
ulici, početkom proljeća reciklažno<br />
dvorište dobit će i naselje Špansko, a u planu<br />
su još dva - u Heinzelovoj i Strojarskoj<br />
ulici, doznaje se u Zagrebačkom holdingu.<br />
Reciklažno dvorište u Zagorskoj ulici osmo<br />
je takvo u Zagrebu koji još ima reciklažna<br />
dvorišta u Sesedgradu-Stenjevcu, na ulazu<br />
u odlagalište otpada Jakuševac, na križanju<br />
Gračanske i Kvintičke ulice, na Kajzerici,<br />
u Maksimiru, Dubravi i Sesvetama. Izgradnjom<br />
novih reciklažnih dvorišta podružnica<br />
Zagrebačkog holdinga - Čistoća sustavno<br />
ostvaruje plan kojim bi svaka gradska<br />
četvrt trebala imati svoje reciklažno dvorište,<br />
a time bi se poboljšao sustav gospodarenja<br />
otpadom, građani dobili bolje uvjete<br />
<strong>za</strong> djelotvorno postupanje s otpadom, a<br />
krajnji rezultat bila bi viša kvaliteta života<br />
u Zagrebu, izvjestio je Zagrebački holding.<br />
Podsjetili su kako se odvojenim skupljanjem<br />
i recikliranjem otpada omogućava iskorištavanje<br />
mnogih korisnih sastojaka jer<br />
se odvojeno prikupljene vrste otpada lako<br />
koriste kao sirovine <strong>za</strong> dobivanje novih<br />
proizvoda. Pritom se smanjuje onečišćenje<br />
<strong>okoliša</strong>, a posebno štedi energija. Osim<br />
toga, odvojenim se skupljanjem i recikliranjem<br />
otpada ostvaruju i druge gospodarske<br />
koristi, kao primjerice, smanjenje uvo<strong>za</strong><br />
sekundarnih sirovina, <strong>za</strong>pošljavanje radnika,<br />
smanjenje troškova odlaganja i drugo.<br />
Reciklažna dvorišta su mjesta gdje građani<br />
mogu besplatno odložiti dvadesetak vrsta<br />
otpada, kao što su primjerice, papir, karton,<br />
plastika, staklena i metalna ambalaža, ravno<br />
staklo, limenke, stiropor, stare baterije,<br />
PET-boce, PE-folije, zeleni otpad, otpadne<br />
gume bez naplatka, krupni otpad, elektronički<br />
otpad.<br />
Nijemci ulažu 45 milijuna eura u<br />
gradnju vjetroelektrane na Pelješcu<br />
Investitor u projekt vjetroelektrana Ponikve<br />
na Pelješcu, njemačka tvrtka WPD<br />
objavila je krajem studenoga da je sklopila<br />
ugovor o financiranju tog 45 milijuna<br />
eura vrijednog projekta, a financirat će ga<br />
u suradnji s KfW IPEX bankom i fondovi-<br />
ma iz KfW-ovog programa <strong>za</strong> obnovljive<br />
izvore energije. Vjetropark Ponikve treći je<br />
projekt te tvrtke u Hrvatskoj, nakon što je<br />
izgradila dvije vjetroelektrane u blizini Šibenika,<br />
Trtar-Krtolin i Orlice. Na lokaciji Ponikve,<br />
na Pelješcu, postaviti će devet Enerconovih<br />
E-70 turbina klase 2,3 megavata<br />
(MW) visokih 64 metara te sedam turbina<br />
istog tipa, ali visine 85 metara, priopćili su<br />
iz te tvrtke. Planirana snaga vjetroparka<br />
Ponikve je 34 MW. Dozvole <strong>za</strong> spajanje<br />
na elektro<strong>energetsku</strong> mrežu trebale bi biti<br />
osigurane uskoro, pa bi vjetroelektrane<br />
odmah po <strong>za</strong>vršetku, kako se navodi u priopćenju,<br />
mogle opskrbljivati oko 60.000<br />
kućanstava ‘zelenom’ energijom. »U studenom<br />
su <strong>za</strong>počeli postavljanje temelja,<br />
EKO VIJESTI<br />
dok će turbine biti na mjestu već u proljeće<br />
sljedeće godine, a spajanje na elektro<strong>energetsku</strong><br />
mrežu očekujemo u jesen 2012.<br />
Uvjereni smo kako ćemo uspjeti dobiti sva<br />
potrebna odobrenja u kratkom roku te na<br />
taj način <strong>za</strong>početi s radom elektrane do<br />
kraja 2012.«, izjavio je predsjednik Uprave<br />
WPD-a Hartmut Broesamle. Kako bi osigurao<br />
optimalan i nesmetan rad s Enerconom<br />
je sklopljen 15-godišnji ugovor <strong>za</strong><br />
održavanje objekta. Tvrtka WPD operator<br />
je i developer vjetroparkova i djeluje u više<br />
od 20 zemalja svijeta.<br />
Naftna mrlja na Dunavu<br />
Po cijeloj širini Dunava u dužini od 12<br />
kilometara krajem studenoga na 1347. riječnom<br />
kilometru kod vukovarske luke<br />
uočena je naftna mrlja, izvijestila je vukovarsko-srijemska<br />
policija. Po riječima glasnogovornika<br />
vukovarsko-srijemske Policijske<br />
uprave Luke Barunčića, naftna mrlja<br />
doplovila je Dunavom iz Osječko-baranjske<br />
županije. O naftnoj mrlji obaviješten je<br />
vodopravni inspektor, priopćila je policija.<br />
Ulaganje 50 milijuna kuna u<br />
nacionalne i parkove prirode<br />
Sredinom studenoga potpisani su sporazumi<br />
o suradnji između Ministarstva<br />
kuture i nacionalnih parkova te parkova<br />
prirode, na temelju kojih će biti investirano<br />
u infrastrukturu parkova 6,5 milijuna eura,<br />
odnosno gotovo 50 milijuna kuna, priopćilo<br />
je Ministarstvo kulture. Ministarstvo je<br />
navelo kako je Zakonom o potvrđivanju<br />
Ugovora o <strong>za</strong>jmu između Svjetske banke<br />
i Republike Hrvatske <strong>za</strong>počelo provedbu<br />
petogodišnjeg projekta integracije u<br />
EU Natura 2000, vrijednoga 20,8 milijuna<br />
eura te dodalo kako je jedan od osnovnih<br />
ciljeva Projekta pružanje potpore parkovima<br />
u integraciji najvećih prirodnih vrijednosti<br />
RH u Europsku ekološku mrežu<br />
Natura 2000, odnosno u mrežu očuvanja<br />
vrijednih staništa i vrsta diljem svih zemalja<br />
eko<strong>revija</strong> 51
Change language