Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
ta. Danas ovim putem još jedino prolaze<br />
izletnici, nadajući se da će ljeti biti dovoljno<br />
vode <strong>za</strong> kupanje. Dolina se postepeno<br />
sužava i pretvara u usku guduru, a s desne<br />
strane nad njom se nadvijaju strme padine<br />
brda Kuk. Rečina se preobražava u živahni<br />
potok koji se u slapovima prelijeva preko<br />
stijena stvarajući jezerca lijepe, zelenkaste<br />
boje. Po tome je jedno jezero nazvano Zelenšćak.<br />
Na kraju gudure gdje Rečina izlazi<br />
u Potkučku valu nalazi se veće i dublje jezero<br />
Grjok u koji se voda uljeva pet metara<br />
visokim vodopadom. Prije je Grjok bio pun<br />
vode tijekom čitave godine i u njemu su se<br />
kupala djeca okolnih naselja, a stariji ljudi<br />
pričaju da su ondje živjele vidre.<br />
Pod vrhom brijega Kuk vidljiva su dva<br />
kamenoloma kao dva velika bijela ožiljka.<br />
Prije Prvog svjetskog rata iz starijeg kamenoloma<br />
vađeni su grubo tesani kameni<br />
blokovi i otpremani na željezničku postaju<br />
u Roču. Prije pedesetak godina taj je kamenolom<br />
napušten, a nedaleko je otvoren<br />
novi. U prostranoj Potkučkoj vali, još i<strong>za</strong><br />
Drugog svjetskog rata, stanovnici okolnih<br />
naselja uzgajali su krumpir, kukuruz, repu<br />
i krmno bilje. Na njezinom kraju Rečina je<br />
usjekla uski i kratki kanjon među strmim<br />
vapnenačkim stijenama. Na izlazu iz kanjona<br />
spaja se s Dragom, drugim izvorišnim<br />
krakom Mirne.<br />
Draga je kratka bujica koja nastaje spajanjem<br />
nekoliko manjih pritoka. Najveća od<br />
njih je Pivka koja izvire na istočnom kraju<br />
Čiriteškog polja. U središnjem, najnižem di-<br />
90<br />
jelu polja, na nepropusnom flišu sakuplja<br />
se voda koja se slijeva s obronaka Ćićarije<br />
i često uzrokuje poplave. Pretpostavlja se<br />
da ime polja dolazi od riječi čret ili cret,<br />
koja označuje močvarno mjesto.<br />
Napuštajući Čiriteško polje, Pivka teče<br />
kroz Glistonsku valu. Pri njezinom kraju<br />
nalazi se stari Napoleonov most, podignut<br />
na «francuskoj cesti» koja se počela<br />
graditi <strong>za</strong> Napoleonove vlasti u Istri. Ta je<br />
cesta trebala voditi od Labina do Trsta i biti<br />
najkraći put između istočnog i <strong>za</strong>padnog<br />
dijela Istre, ali nikada nije dovršena. Neke<br />
njezine dijelove ipak su koristili žitelji istočnih<br />
predjela Buzeštine goneći stoku na<br />
sajmove u Buzet. Kasnije su cesta i most<br />
napušteni, a danas ih je teško pronaći jer ih<br />
sve više obrasta šuma i šikara.<br />
I<strong>za</strong> Napoleonovog mosta, Pivka se kanjonom<br />
probija između stijena Malog Kuka s<br />
lijeve strane i Obešenjaka s desne strane.<br />
Budući da se <strong>za</strong> kanjon<br />
ovdje upotrebljava<br />
i riječ «draga»,<br />
od tog mjesta Pivka<br />
mijenja ime i naziva<br />
se Draga. Ispod naselja<br />
Selca, kanjon<br />
postaje divlji i neprohodan.<br />
Na potezu<br />
od nepunih tristo<br />
metara, korito Drage<br />
spušta se <strong>za</strong> preko<br />
pedeset metara, pa<br />
nije čudno da se ov-<br />
dje nalazi najveći vodopad u Istri, Vela Peć.<br />
Zbog nepristupačnog terena, do njega<br />
nije lako doći niti s jedne strane. Nizvodno<br />
od Vele peći nalazi se vodopad Mala Peć<br />
do kojeg se može prići kanjonom odozdo,<br />
iz Buzetske doline.<br />
Najlakši pristup do donjeg dijela kanjona<br />
je iz Svetog Ivana, lijevom obalom Mirne.<br />
Dalje uz korito Drage vodi stari zidani put<br />
koji se blago uspinje pa je šetnja njime<br />
ugodna i laka. Zbog vlage, drveće i kamenje<br />
obraslo je gustom mahovinom te se<br />
šuma pričinjava tajanstvenom. Najveća se<br />
tajna ipak krije na kraju puta, gdje se nalaze<br />
otvori nekadašnjih rudnika ugljena.<br />
Iako je ugljena bilo samo u tankim slojevima,<br />
ipak ga se iskopavalo. Navodno su<br />
još poslije Drugog svjetskog rata u rudnike<br />
dolazili kovači iz udaljenih istarskih mjesta<br />
i noću potajno kopali ugljen. Odmah<br />
do ugljenokopa nalazi se vodopad Mala<br />
Peć, čiji se izgled mijenja <strong>za</strong>visno o količini<br />
vode. I<strong>za</strong> velikih kiša kada je korito puno,<br />
voda se obrušava preko visoke stijene. Za<br />
nižeg vodostaja, pronalazi put kroz pukotinu<br />
u podnožju stijene gdje izbija u velikom<br />
mlazu.<br />
Kanjoni Rečine i Drage <strong>za</strong>vršavaju jedan<br />
do drugog, na istočnom kraju Buzetske<br />
kotline. Neposredno uz sutok bujica nalazi<br />
se jako krško vrelo Tombasin. To je prostrano<br />
udubljenje u zemlji iz kojeg voda izbija<br />
samo poslije kiše, no zvuk žuborenja dopire<br />
iz njega i onda kada vode na površini<br />
nema. Nekada su djecu strašili pričama da<br />
u dubinama Tombasina žive «malići», vilenjaci<br />
koji ondje sviraju na glazbalima. Vode<br />
dviju bujica i vrela Tombasina od ovog<br />
mjesta teku dalje jednim koritom, a rijeka<br />
na svom dugom putu do ušća nosi naziv<br />
Mirna.<br />
eko<strong>revija</strong>
Change language