Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ENERGIJA<br />
“Zeleno” gospodarstvo velika šansa <strong>za</strong> Hrvatsku<br />
Tekst: Željko Bukša<br />
Hrvatska ima sve predispozicije koje<br />
joj omogućuju da se pozicionira<br />
kao svjetski lider u promišljanju zelenog<br />
gospodarstva, izjavila je Louisa Vinton,<br />
koordinatorica Ujedinjenih naroda i stalna<br />
predstavnica Programa Ujedinjenih naroda<br />
<strong>za</strong> razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, na javnoj<br />
raspravi o mogućnostima održivog razvoja<br />
koju su u u <strong>za</strong>grebačkom Europskom<br />
domu organizirali UNDP i magazin Banka.<br />
Ususret UN-ovoj konferenciji o održivom<br />
razvoju »Rio+20«, koja će se održati u Rio<br />
de Janeiru u lipnju 2012., dvadesetak godina<br />
nakon poznate svjetske konferencije o<br />
razvoju održane u tom brazilskom gradu,<br />
gospodarstvenici, aktivisti <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> i<br />
stručnjaci <strong>za</strong> razvoj raspravljali su o izgradnji<br />
gospodarskog modela koji bi omogućio<br />
rast i suzbio siromaštvo te pritom<br />
skrbio o <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong> i održivom razvoju.<br />
Ističući da se u<br />
nekim područjima<br />
Hrvatska već iska<strong>za</strong>la<br />
kao zeleni pionir,<br />
primjerice u energetskoj<br />
efikasnosti<br />
u sektoru javnih<br />
zgrada, Vinton smatra<br />
da naša zemlja<br />
može još mnogo<br />
toga učiniti. Zato je<br />
pozvala novu hrvatsku<br />
vladu da iskoristi<br />
priliku i prihvati mjere<br />
koje vode ka zelenom<br />
gospodarstvu,<br />
uključujući preusmjeravanjedosadašnjih<br />
subvencija<br />
<strong>za</strong> fosilna goriva<br />
koje trenutno iznose pet-šest posto bruto<br />
društvenog proizvoda (BDP) prema ulaganjima<br />
u obnovljive energetske izvore.<br />
Osim većeg korištenja alternativnih oblika<br />
energije, treba uvesti i plaćanje energije<br />
po stvarnoj potrošnji te smanjiti prevelik<br />
<strong>broj</strong> dozvola, njih više desetaka, potrebnih<br />
<strong>za</strong> korištenje obnovljivih izvora jer su <strong>za</strong> to,<br />
na primjer, u Njemačkoj dovoljne samo<br />
dvije, ustvrdila je Vinton.<br />
60<br />
U raspravi stručnjaci su upozorili kako<br />
gospodarski rast utemeljen na fosilnom<br />
gorivu ugrožava okoliš i potiče društvenu<br />
nejednakost. Održivi razvoj podrazumijeva<br />
iskorištavanje prirodnih bogatstava Zemlje,<br />
ali takvo iskorištavanje ne bi uništavalo<br />
ekosustav koji se ne može nadomjestiti,<br />
i uključivalo bi siromašne i osjetljive društvene<br />
skupine, naglasio je UNDP-ov viši<br />
ekonomist <strong>za</strong> Europu Ben Slay. U protivnom,<br />
upozorio je, ljudi će svoje probleme<br />
rješavati na neodrživ način koji je štetan <strong>za</strong><br />
okoliš, na primjer izlovom već iscrpljenih<br />
ribljih resursa da bi se prehranili i neplanskom<br />
sječom šuma <strong>za</strong> ogrjev.<br />
Ovisnost o fosilnim gorivima poseban<br />
je i<strong>za</strong>zov regiji istočne Europe i središnje<br />
Azije, jer ona čine 88 posto primarne opskrbe<br />
energijom, navodi se u posljednjem<br />
UNDP-ovu izvješću o društvenom razvoju<br />
»Održivost i pravednost: Bolja budućnost<br />
<strong>za</strong> sve«. Zbog toga ta regija nije samo<br />
glavni izvor emisije stakleničkih plinova<br />
koji potiču globalno <strong>za</strong>grijavanje i klimatske<br />
promjene, nego i veliki uzročnik onečišćenja<br />
atmosfere. Ograničeni kapaciteti<br />
biosfere da apsorbira ugljikov dioksid te<br />
održi i regenerira iscrpljenu zemlju, šume<br />
i riblje resurse, ne može podnijeti toliko<br />
opterećenje bez ozbiljnog rizika od kata-<br />
klizmičkog oštećenja ekosustava, upozoravaju<br />
stručnjaci.<br />
Cilj razvoja, prema tom stajalištu, nije<br />
gospodarski razvoj koji je sam sebi svrha,<br />
nego stvaranje i osiguranje takve sredine<br />
u kojoj bi ljudi mogli živjeti dugo, zdravo i<br />
kreativno. „Glavni je problem ljudske vrste<br />
što je u nas ugrađena potpuna odanost rastu<br />
– čak i kad prijeti da nas ubije.<br />
Čovječanstvu treba br<strong>za</strong> tranzicija u<br />
stanje održivosti“, smatra Zoran Skala,<br />
viši savjetnik <strong>za</strong> razvojne i međunarodne<br />
projekte u Zavodu <strong>za</strong> prostorno uređenje<br />
Primorsko-goranske županije. Umjesto<br />
da sanjamo o rastu, smanjimo potrošnju<br />
i proizvodimo lokalno. Obnovljivi izvori<br />
energije mogli bi nam pomoći u tome,<br />
kaže Skala.<br />
Sve više hrvatskih stručnjaka <strong>za</strong>govara<br />
tzv. zelenu ekonomiju koja stvara višestruke<br />
koristi kroz<br />
otvaranje <strong>broj</strong>nih<br />
radnih mjesta te<br />
poboljšanu <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliša</strong> i prirodnih<br />
resursa. Stoga traže<br />
da se Hrvatska ubuduće<br />
više usmjeri na<br />
održive standarde<br />
poslovanja, obnovljive<br />
izvore energije,<br />
<strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong><br />
i druge mjere<br />
zelene ekonomije.<br />
Budući da čak 20<br />
posto BDP-a odlazi<br />
na energetske troškove<br />
čije će cijene<br />
i dalje rasti, fosilna<br />
goriva treba sve<br />
više <strong>za</strong>mjenjivati obnovljivim izvorima.<br />
Dobar primjer koristi od takvih mjera je<br />
projekt energetske efikasnosti koji provodi<br />
Program <strong>za</strong> razvoj Ujedinjenih naroda u<br />
Hrvatskoj (UNDP). Prema riječima Sandre<br />
Vlašić iz UNDP-a, <strong>za</strong>hvaljujući tom projektu<br />
u koji je dosad uloženo 60 milijuna kuna<br />
stvoreno je 100 radnih mjesta, godišnji<br />
troškovi <strong>za</strong> energiju i vodu sre<strong>za</strong>ni su <strong>za</strong> 91<br />
milijun kuna, a godišnja emisija staklenič-<br />
eko<strong>revija</strong>
Change language