Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Da bi smanjio ovisnost o nafti u elektroenergetskom<br />
sektoru, Japan kao alternativu<br />
promiče ugljen, prirodni plin te nuklearnu<br />
energiju.<br />
Udjel nafte u proizvodnji<br />
energije pao je sa 73%<br />
u 1973. na 13% u 2007., dok<br />
se udjel nuklearne energije<br />
povećao na 26%, plina na<br />
27% i ugljena na 25%. Od devedesetih<br />
godina prošloga<br />
stoljeća, japanska energetska<br />
politika postigla je istovremeni<br />
napredak na područjima<br />
energetske sigurnosti,<br />
očuvanja <strong>okoliša</strong> (tj. ublažavanje<br />
klimatskih promjena)<br />
i gospodarske <strong>učinkovitost</strong>i<br />
(npr. smanjenje troškova <strong>za</strong><br />
energiju). Međutim, to uopće<br />
nije bilo lako. Promocija<br />
ugljena dobra je <strong>za</strong> <strong>energetsku</strong><br />
sigurnost i ekonomsku<br />
<strong>učinkovitost</strong>, ali je u koliziji<br />
s ublažavanjem klimatskih<br />
promjena. Promocija obnovljivih izvora<br />
energije je dobra <strong>za</strong> <strong>energetsku</strong> sigurnost<br />
i ublažavanje klimatskih promjena, ali je<br />
skupa. Upravo iz tih razloga Japan promiče<br />
opciju nuklearne energije. U rujnu<br />
2009., Japan je najavio smanjenje emisije<br />
stakleničnih plinova od 25% u kontekstu<br />
pregovora Ujedinjenih naroda o klimatskim<br />
promjenama.<br />
Budući da Japan na području energetske<br />
<strong>učinkovitost</strong>i kotira visoko, najavljeno<br />
smanjenje ispada poprilično skupo. Ako<br />
se smanjenje od 25% postigne isključivo<br />
domaćim radom, marginalni trošak procijenjen<br />
je na više od 450 američkih dolara<br />
po toni, što je tri ili četiri puta više nego<br />
u drugim zemljama. Nedostatak međunarodne<br />
mrežne pove<strong>za</strong>nosti također ne ide<br />
u prilog. Za razliku od europskih zemalja,<br />
koje mogu uvoziti struju od susjeda, Japan<br />
potrebnu energiju treba proizvesti na svojem<br />
tlu.<br />
Uzimajući u obzir sve te granične uvjete,<br />
u lipnju 2010. Japan je predstavio strateški<br />
plan energije s poprilično ambicioznim ciljevima.<br />
Tako je Japan naumio prepoloviti<br />
emisije CO2 iz stambenog/komercijalnog<br />
sektora do 2030., što je ustvari drastični<br />
preokret od povećanja od 42% između<br />
1990. i 2007. godine. Što se tiče opskrbe,<br />
cilj je povećanje udjela ne-fosilnih goriva<br />
u elektroenergetskom sektoru od 34 na<br />
70%, osnivanje 14 novih i dodatnih nu-<br />
klearnih elektrana do 2030. i povećanje<br />
omjera korištenja nuklearnih elektrana s<br />
60 na 90% te proširenje tržišta obnovljivih<br />
izvora energije kroz posebne tarife. Ako<br />
se svi ti ciljevi ispune, do 2030. godine<br />
emisije CO2 mogle bi biti 30% manje nego<br />
što su bile 1990.<br />
Nuklearna nesreća u Fukushimi<br />
u potpunosti je promijenila<br />
postojeću sliku. Trenutno su 39<br />
od 54 postojećih nuklearnih<br />
elektrana izvan pogona. Prosječni<br />
faktor kapaciteta japanskih<br />
energetskih tvrtki je -3,3%.<br />
To je prilično <strong>za</strong>brinjavajuća<br />
<strong>broj</strong>ka s obzirom da se kapacitet<br />
od 3% smatra minimalnim<br />
uvjetom. U istočnom dijelu<br />
Japana, industrijski potrošači su<br />
<strong>za</strong>konski obve<strong>za</strong>ni štedjeti<br />
15% na potrošnji struje.<br />
Još je veći problem<br />
nuklearnih elektrana – što ako<br />
one neće ponovno postati<br />
operativne zbog nesuglasnosti<br />
lokalne <strong>za</strong>jednice, čak i kada<br />
udovoljavaju svim sigurnosnim<br />
<strong>za</strong>htjevima, koji su se još i postrožili<br />
nakon nesreće u Fukushimi?<br />
Nadalje, zbog periodič-<br />
ENERGIJA<br />
nih inspekcija, nuklearne elektrane<br />
<strong>za</strong>tvarat će se na određeno vremensko<br />
razdoblje. Ako se takva<br />
situacija nastavi, do sljedećeg ljeta sve<br />
nuklearne elektrane u Japanu bit će<br />
kratkotrajno <strong>za</strong>tvorene. Pritom će doći<br />
do gubitka 30% ukupne proizvodnje<br />
energije, a to će prouzročiti značajnu štetu<br />
<strong>za</strong> japanski gospodarski oporavak nakon<br />
potresa.<br />
eko<strong>revija</strong> 69