Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Neretvanske ribe na rubu izumiranja<br />
Tekst i foto: Nebojša Jerković<br />
Hrvatska ima strategiju i akcijski plan<br />
<strong>za</strong>štite biološke i krajobrazne raznolikosti,<br />
na kojemu se temelje svi ostali<br />
dokumenti ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prirode, kao<br />
i provedbeni akti koji bi trebali biti u skladu<br />
s ukupnim gospodarskim, društvenim<br />
i kulturnim razvojem Republike Hrvatske.<br />
Nacionalna strategija se izrađuje na temelju<br />
izvješća o stanju prirode i <strong>za</strong>štite prirode,<br />
a trebala bi sadržavati podatke o stanju<br />
krajobra<strong>za</strong>, ekoloških sustava, stanišnih tipova,<br />
divljih svojti i <strong>za</strong>vičajnih udomaćenih<br />
svojti s analizom ugroženosti, te razloge<br />
ugroženosti i probleme učinkovite <strong>za</strong>štite.<br />
Nažalost, svjedoci smo da je prisutan<br />
trend gubitka biološke i krajobrazne raznolikosti<br />
temeljem prekomjernog iskorištavanja<br />
prirodnih dobara; izgradnje<br />
infrastrukture što dovodi do gubitka i fragmentacije<br />
staništa (prometnice, energetski<br />
objekti, vodno-gospodarske građevine<br />
i dr.); poljoprivrednih djelatnosti (melioracije,<br />
<strong>za</strong>puštanje travnjačkih površina); onečišćenja<br />
<strong>okoliša</strong> (tla, vode, zraka) i sve većem<br />
urbani<strong>za</strong>cijom prostora. Sve to utječe<br />
na postupno nestajanje pojedinih biljnih i<br />
životinjskih vrsta.<br />
U taj crni popis uskoro bi se mogla upisati<br />
jedna slatkovodna ribe koja obitava<br />
u iznimno čistim i nepristupačnim mjestima,<br />
poput velikih izvorišta u Delti Neretve.<br />
Upravo ta izvorišta i problemi njihove<br />
ugroze, višeznačne ugroze koja je poveznici<br />
s pomanjkanjem vode i konstantnim<br />
<strong>za</strong>slanjenjem tijekom ljetnim mjesecima,<br />
doveli su pojedine riječne/močvarne endemske<br />
ribe, poput podustve (Chondrostoma<br />
knerii; Heckel, 1843.) u situaciju nestanka<br />
u većem dijelu Delte Neretve.<br />
U stručnoj literaturi tu riba možemo<br />
pronaći u razredu Actinopterygii; reda<br />
Cypriniformes; porodice Cyprinidae; vrsta<br />
Chondrostoma knerii; PODUSTVA/Dalmatian<br />
nase. To je tako puno latinskih naziva,<br />
pa nas može <strong>za</strong>varati da je ta riblja vrsta<br />
stručno obrađena u literaturi, kao što je<br />
poznata na lokalnoj razini, među Neretvanima.<br />
Njen životni vijek i voden svijet u kojem<br />
obitava nije do kraja istražen.<br />
Naime, postoji jedna specifična situacija<br />
u Hrvatskoj. Ona je usko pove<strong>za</strong>na uz<br />
još uvijek nedostatne podatke o biološkoj<br />
raznolikosti močvarnih staništa, što čini<br />
poteškoće u definiranju i provođenju mjera<br />
<strong>za</strong>štite. Upravo iz tih razloga, hvale vrijedan<br />
je trud stručnog tima pod vodstvom<br />
prof. dr. sc. Branka Glamuzine, s Dubrovačkog<br />
sveučilišta, koji nekoliko <strong>za</strong>dnjih godina<br />
sustavno proučava karakteristike vrste i<br />
životni prostor podustve.<br />
Njena rasprostranjenost veže se <strong>za</strong> prostor<br />
u Republici Hrvatskoj: središnji i donji<br />
tok rijeke Neretve, a pronađena u Modrom<br />
oku, Desanskom jezeru, Crnoj rijeci, Norinu<br />
i jezeru Kuti; Bosni i Hercegovini: rijeka<br />
Buna, Bregava, Trebižat, Neretva i Hutovo<br />
blato. Vrsta obitava u krškim nizinskim<br />
tekućicama i jezerima sa sporijim tokom<br />
vode, bogatima kisikom.<br />
Da bi je mogli prepoznati potrebno joj<br />
je pogledati trbuh, koji je uglavnom srebrnastobijele<br />
boje. Boja leđa varira od<br />
smećkaste, sivkaste i zelenkasta. Tijelo joj<br />
je pokriveno relativno velikim ljuskama, a<br />
prsne peraje su velike i <strong>za</strong>šiljene i duž cijelog<br />
tijela pruža tamna pruga. Stručni tim<br />
je utvrdio da se mrijesti u podzemlju neretvanskih<br />
izvorišta i da se već formirane<br />
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
ličinke naglo pojavljuju u velikom <strong>broj</strong>u na<br />
samim izvorištima. Poslije tog spektakularnog<br />
izlaska na danju svjetlost, naseljavaju<br />
velike poplavljene površine bogate zooplanktonom<br />
koja im je glavna hrana.<br />
Na ispitivanom području, izvorišta u Hutovu<br />
blatu, <strong>za</strong> razliku od 2010. godine, 2011.<br />
je mali vodostaj spriječio ula<strong>za</strong>k podustve<br />
u podzemne vode, pa je tako dosta jajašaca<br />
nakon mrijesta, uslijed kolebanja razine<br />
voda, ostalo izloženo zraku i uginulo.<br />
Naime, slaba brzina protoka vode dovela<br />
je do razvoja gljivica i uginuća većine jajašaca<br />
podustve. Pored te pojave česte su<br />
godine kad zbog sustavno smanjenih vodenih<br />
površina, jajašca i ličinke podustve<br />
postaju plijen raznih predatora. Prognoze<br />
stručnog tima su takve da u slučaju višegodišnjeg<br />
ponavljanja uvjeta vodostaja iz<br />
2011. godine, podustva će jednostavno<br />
nestati, izumrijeti kao vrsta.<br />
Da se takav katastrofični scenarij ne dogodi<br />
i da bi vrsta opstala na području Delte<br />
Neretve, potrebno je poraditi na održavanju<br />
i čišćenju vodenih putova kojima<br />
migrira podustva, na dovoljnom protoku<br />
(količinama) vode koja treba imati koncentraciju<br />
kisika dostatnu <strong>za</strong> normalan razvoj<br />
mladih jedinka i naravno, eliminirat ljudske<br />
eko<strong>revija</strong> 27
Change language