Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Papuk – geološki dragulj Slavonije<br />
Tekst i foto: Edita Gregurić Cvenić, Goran Saletto<br />
Najveća slavonska planina izdiže se<br />
iz slavonske ravnice koja je nekada<br />
bila dno „Panonskoga mora“ te <strong>za</strong>jedno<br />
sa susjednim Psunjem, Ravnom gorom,<br />
Krndijom, Požeškom i Dilj gorom, <strong>za</strong>tvara<br />
plodnu Požešku kotlinu. Nekoć davno<br />
ovdje su vulkani izbacivali užarenu lavu<br />
modelirajući najstarije stijene, silovit tlak<br />
i visoka temperatura duboko u Zemljinoj<br />
utrobi stvarali su njihove metamorfoze, kopna<br />
su postajala dna oceana, taložile su se<br />
nove stijene, izdi<strong>za</strong>le i rasjedale uz tutnjavu<br />
i snažne potrese, potom ra<strong>za</strong>rale i trošile…<br />
Papuk čuva važne podatke o geološkoj<br />
prošlosti ovih krajeva, njegove stijene svjedoče<br />
o burnim geološkim promjenama tijekom<br />
prošlosti Zemlje, kao nigdje drugdje<br />
u Hrvatskoj. Papuk je <strong>za</strong>ista poseban zbog<br />
svoje iznimne geološke raznolikosti – izgrađuju<br />
ga sve tri vrste stijena - magmatske,<br />
metamorfne i sedimentne, u rasponu<br />
od gotovo 400 milijuna godina, zbog čega<br />
je 2007. godine dobio status geoparka i<br />
ušao u UNESCO-ovu mrežu geoparkova.<br />
Osam godina prije, godine 1999. <strong>za</strong>štićen<br />
je, zbog svojih prirodnih i kulturno-povijesnih<br />
osobitosti, kao<br />
park prirode.<br />
Posjetili smo Papuk u kasno<br />
proljeće - planina nas je osvojila<br />
svojom ljepotom.<br />
Ušli smo u Park prirode na<br />
južni - glavni ulaz u mjestu Velika,<br />
gdje se nalazi Informativni<br />
centar <strong>za</strong> posjetitelje s <strong>broj</strong>nim<br />
edukativnim sadržajima. U neposrednoj<br />
blizini Centra, nakon<br />
crkve sv. Augustina, nalaze se<br />
termalni izvori - veličke toplice<br />
od kojih vodi nekoliko dobro<br />
označenih planinarskih sta<strong>za</strong><br />
u unutrašnjost Papuka. Krenuli<br />
smo od Velike prema planinarskom<br />
domu Jankovac, penjali<br />
smo se kroz prozračnu bukovu<br />
šumu dolinom potoka Dubočanka;<br />
slatkasti mirisi rascvjetale<br />
bazge stapali su se s oporim<br />
mirisom šume, sunčeve zrake<br />
prodirale su kroz zelene krošnje<br />
i srebrnkasta stabla sve do crvenkastog<br />
saga od staroga lišća. Putem se mlada<br />
bukova šuma izmjenjivala s gorostasnim<br />
stablima te manjim krčevinama. Nakon 2,5<br />
sata ugodnog hoda kroz šumu stigli smo<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
do prostrane čistine i <strong>za</strong>čuli žamor mnogo<strong>broj</strong>nih<br />
glasova pomiješan s dječjim<br />
smijehom - odrasli su se odmarali u hladu<br />
gustih krošnji, dok su se djeca igrala na<br />
sunčanoj livadi ispred planinarskog doma.<br />
Idiličnu sliku upotpunila su dva jezera premošćena<br />
drvenim mostićem, dražestan<br />
cvrkut ptica i žubor planinskog potoka.<br />
Nalazili smo se na Jankovcu – čarobnoj<br />
dolini u samom srcu Papuka i omiljenom<br />
izletištu Slavonaca.<br />
Dolina Jankovac dobila je ime u čast voćinskom<br />
vlastelinu Josipu pl. Jankoviću,<br />
vlasniku <strong>broj</strong>nih posjeda od Voćina do Virovitice<br />
u 19. stoljeću. Grof Janković bio je<br />
osebujna ličnost, godine 1840. napustio je<br />
raskošan život u Beču i, privučen ljubavlju<br />
prema divljini, preselio se u šumovitu dolinu<br />
na Papuku. Tu je izgradio lovačku kuću,<br />
ujezerio potok u dva protočna jezerca <strong>za</strong><br />
pastrve, uredio šetnice i staze <strong>za</strong> jahanje.<br />
Jankovačka dolina, dobro skrivena u unutrašnjosti<br />
Papuka, na 475 m nadmorske<br />
visine, pružala je grofu željeni mir i osamu.<br />
Jankovac je zbog svoje ljepote proglašen<br />
park-šumom još davne 1955. godine i danas<br />
je središte okupljanja, druženja i igre,<br />
a ako poželite mir i samoću dovoljno je<br />
uputiti se jednom od <strong>broj</strong>nih sta<strong>za</strong> na<br />
eko<strong>revija</strong> 79
Change language