Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Izvorišni krakovi Mirne<br />
Tekst i foto: Lara Černicki<br />
Duboko u unutrašnjosti Istre, u idiličnom<br />
krajoliku brežuljaka i udolina<br />
nalaze se izvorišta Mirne, najduže i najpoznatije<br />
istarske rijeke. Obično se smatra<br />
da Mirna nastaje spajanjem bujica Drage i<br />
Rečine u istočnom dijelu Buzetske kotline,<br />
no neki drže da je njezin početak <strong>za</strong>pravo<br />
na izvoru Rečine koja se na zemljovidima<br />
često označuje kao Mirna.<br />
Mjesto na kojemu Rečina izvire zove se<br />
Slapina, no do njega nije jednostavno doći<br />
jer nema obilježenog puta. Krije se u malom<br />
klancu usječenom u strmu padinu nedaleko<br />
željezničke postaje Hum. Krenete li<br />
u potragu <strong>za</strong> Slapinom, neka vas ne <strong>za</strong>vede<br />
ime, ne treba tražiti veliki slap, već nekoliko<br />
malih izvora. Raštrkani su po strmoj<br />
padini, obrasli šikarom i visokom travom.<br />
Iz njih kulja voda, teče krivudavim potočićima,<br />
poskakuje preko kamenja i stvara<br />
slapiće. Potočići se slijevaju u <strong>za</strong>jedničko<br />
korito i niz klanac teku do doline. Sedra<br />
koja tvori male kaskade svjedoči o stalnom<br />
protoku vode, no kada dospije do doline,<br />
Rečina više nema stalni tok. U sušnim razdobljima<br />
voda se gubi u debelim naslagama<br />
riječnog nanosa. Na površinu opet<br />
izbija koji kilometar dalje, u dolini podno<br />
Huma. Kada se u proljeće na Učki i Ćićariji<br />
počnu topiti snijegovi, a naročito nakon<br />
88<br />
obilnih kiša, koritom Rečine poteče bujica<br />
vode, dok krajem ljeta nakon dugotrajnih<br />
suša može presušiti.<br />
Dolinu Rečine od Huma do Buzeta odlikuju<br />
pitomi brežuljkasti krajolici i uščuvana<br />
priroda. Njome vodi obilježen put dug<br />
dvanaest kilometara koji se prijeđe <strong>za</strong> četri<br />
sata laganog hoda. Na tom putu malokad<br />
ćete sresti druge izletnike osim ponekog<br />
berača tartufa. Vjerno će vas pratiti samo<br />
žubor vode, cvrkut ptica ili lavež pasa u daljini.<br />
No, prije nego li krenete u šetnju vrijedi<br />
se nakratko <strong>za</strong>ustaviti u Humu, najmanjem<br />
gradiću na svijetu. Taj je nadimak stekao<br />
sedamdesetih godina prošlog stoljeća i<br />
po njemu ubrzo postao prepoznatljiv. Iako<br />
malen, ima sva obilježja srednjovjekovnog<br />
grada: zidine, trg, gradsku ložu, dvostruka<br />
utvrđena vrata i palaču iznad njih, crkvu i<br />
zvonik koji je nekada služio <strong>za</strong> obranu.<br />
Do Huma vodi uska asfaltna cesta koja se<br />
kod Roča odvaja od glavne prometnice <strong>za</strong><br />
Buzet. Cestu prate kameni spomenici nebična<br />
oblika koji <strong>za</strong>jedno tvore spomenički<br />
kompleks zvan Aleja glagoljaša. Nakon<br />
sedam kilometara vijugave vožnje stiže se<br />
do brežuljka na kojemu se smjestio Hum.<br />
Kroz tamni prolaz dvostrukih gradskih vrata<br />
ulazi se u najmanji grad na svijetu. Na<br />
tom skučenom prostoru skoro tisuću godina<br />
neprekidno je tekao život. U 11. stoljeću<br />
na <strong>za</strong>ravnjenom dijelu brežuljka s kojeg se<br />
moglo nadzirati okolne prilaze izgrađen<br />
je kaštel. Kasnije se ispod njega postupno<br />
oblikovalo minijaturno naselje. Tako <strong>za</strong>crtana<br />
organi<strong>za</strong>cija grada i njegova veličina<br />
određena gradskim zidinama nisu se bitno<br />
mijenjali sve do danas.<br />
Prije polaska u šetnju nije na odmet okrijepiti<br />
se u «Humskoj konobi» - popiti čašicu<br />
biske, pojesti zdjelicu maneštre od bobića,<br />
kušati fuže s domaćim gulašom ili tartufima<br />
i na kraju se <strong>za</strong>sladiti hrskavim kroštulama.<br />
Konoba odiše domaćem ugođajem,<br />
eko<strong>revija</strong>
Change language